Novinarka "New York Timesa" Rukmini Kalimači (Callimachi), u pet posjeta ratno stradalom Iraku, pročešljala je napuštene urede "Islamske države" i prikupila na hiljade dokumenata koje su ISIL-ovi militanti ostavili za sobom nakon pada "kalifata". U nastavku donosimo najbitnije dijelove njenog izvještaja.

Nekoliko sedmica nakon što su militanti zavladali Mosulom 2014. godine, svi dotadašnji irački državni službenici pozvani su da se vrate na posao. Nije im dato pravo izbora - za one koji se nisu željeli vratiti, bile su predviđene kazne.

Muhamad Naser Hamud je u iračkom poljoprivrednom direktoratu proveo 19 godina. Njemu i saradnicima militanti su naredili da nastave obnašati svoje dotadašnje poslove.

- Morali smo se vratiti na posao, nismo imali izbora. Obavljali smo isti posao kao i prije, ali u službi terorističke skupine - kaže Hamud.

Osnivanje "Islamske države"

Ratnici koji su samo tri godine ranije izašli iz pustinje, oformili su državu koju nije priznavao niko osim njih samih. "Islamska država" tri je godine vladala teritorijem koji je u jednom trenutku dosegao veličinu Velike Britanije, s populacijom od 12 miliona ljudi. 

Od proglašenja kalifata 2014. godine, skupina je zavladala velikim dijelovima Iraka i Sirije. Na svom vrhuncu "Islamska država" obuhvatala je 150 kilometara libijske obale, dio nigerijskih šuma i jedan grad na Filipinima te kolonije u barem 13 drugih zemalja. Mosul je bio daleko najveći grad pod ISIL-ovom upravom.

Većina teritorija oslobođena je nakon povlačenja ISIL-a iz Mosula i Rake 2017. godine, a ono što su militanti ostavili za sobom nudi odgovore na pitanje kako se skupina uspjela tako dugo održati na vlasti.

Brutalnost i birokratija

Dio odgovora na to pitanje nalazi se u dokumentima "Islamske države". Kalimači je iz nekad okupiranih zgrada, ureda, sudova, policijskih stanica i kampova za obuku u Iraku izvukla više od 15.000 stranica internih dokumenata ISIL-a.

Dokumenti su prikupljeni uz dopuštenje i u pratnji iračkih snaga sigurnosti. Dokumente je 15 mjeseci prevodilo i analiziralo šest stručnjaka za ISIL i terorizam, uključujući stručnjake iz Centra za borbu protiv terorizma američke vojne akademije West Point.

Dokumenti otkrivaju unutrašnje funkcioniranje kompleksnog sistema islamističke vlade. Pokazuju da je skupina nakratko ostvarila svoj cilj, to jest osnovala vlastitu teokraciju vođenu u skladu sa strogom interpretacijom islama. Militanti su njome vladali pomoću dva komplementarna alata: prvi je bio brutalnost, a drugi birokratija.

ISIL je izgradio efikasnu administraciju koja je prikupljala poreze i imala svoje komunalno poduzeće. Ta je državna tvorevina izdavala vlastite rodne listove i obavljala poslove registracije vozila.

ISIL-ova ostavština

Prema dokumentima i izjavama ljudi koji su živjeli pod islamističkom vlasti, neke od usluga pod ISIL-om bile su bolje nego pod prethodnom vladom.

Militanti su u narednih deset godina osvojili goleme dijelove Iraka i Sirije, no zatim su se okrenuli novoj taktici. Svoju državu izgradili su na leđima prijašnje države i u novu državu apsorbirali postojeće administrativno znanje. Skupina je vladala pomoću saradnje s civilima nad kojima su imali vlast.  

Jedan od ključeva njihova uspjeha bio je njihov sistem oporezivanja. Militanti su samo od poreza na poljoprivredna dobra crpili stotine miliona dolara. 

Suprotno ustaljenom mišljenju, skupina se finansirala sama i nije ovisila o stranim donacijama.

Dokumenti pokazuju da je skupina od poreza zarađivala šest puta više nego od prodaje nafte na crnom tržištu.

Zbog toga pokušaji zapadne koalicije da izbaci "Islamsku državu" iz regije putem bombardiranja naftnih instalacija nisu urodili plodom.

Militanti su Mosul napustili tek prošlog ljeta, nakon bitke koju su neki usporedili s najgorim bitkama u Drugom svjetskom ratu. Međutim, nacrt njihove države ostavština je kojom se koristi i nova iračka vlada.

Božiji zakon

Na pozicijama u državnim ustanovama pod ISIL-om ostavljeni su samo suniti, članovi islamske sekte koju prakticiraju i militanti. Svi šijiti i hrišćani su izbjegli.

Plan militanata bio je uspostaviti kalifat, što je često spominjao i Osama bin Laden. Radi se o društvu kakvo je postajalo pred više od hiljadu godina, u vrijeme proroka Muhameda.

Tako je Poljoprivredni direktorat u Mosulu preimenovan u Diwan el-Zera’a (Ministarstvo poljoprivrede), što je termin koji je bio u upotrebi tokom jednog od najranijih kalifa u 7. stoljeću.

Barem 14 administrativnih ureda preimenovano je u "diwan", a osnovani su i novi diwani, poput onoga za hisbu, to jest policiju za moral, potom za krađu antikviteta te za "ratni plijen".

Militanti su zabranili rad ženama te zatvorili vrtiće u sklopu ministarstava, kao i pravne službe. Sve pravne stvari rješavale su se prema Božjem zakonu.

Državnim službenicima zabranjeno je da se briju, a hlače im nisu smjele dosezati gležanj. ISIL-ove brošure prikazivale su dokle mora dosezati rub odjeće, po uzoru na odjeću koju su navodno nosili Muhamedovi drugovi prije oko 1.400 godina. 

Zemlja za zakup

Najveća promjena uslijedila je nakon pet mjeseci islamističke vladavine, kada su stotine državnih službenika pretvorene u suučesnike ISIL-a.

Uskoro je stigla naredba da se ubrza postupak iznajmljivanja državne zemlje poljoprivrednicima radi bržeg stjecanja prihoda. Kalifat je zatim izdao naredbu za pljenidbu vlasništva pripadnika drugih vjerskih skupina u svrhu njegove preraspodjele sunitima.

Zaplijenjeni su domovi i zemlja prognanih porodica, a osnovano je i novo ministarstvo za prikupljanje i preraspodjelu zaplijenjenih predmeta, Ministarstvo ratnog plijena. Zaplijenjeni predmeti davani su kao nagrada ISIL-ovim borcima i stranim državljanima koji su se pristali pridružiti kalifatu.  

Tako je mlada Francuskinja Kahina el-Hadra 2015. godine svojoj učiteljici poslala e-poruku u kojoj piše: "U Mosulu sam i ovdje je zbilja vrhunsko. Imam potpuno uređeni stan. Ne plaćam stanarinu ni režije lol. To je pravi život!!! Nisam kupila ni jednu jedinu viljušku."

Prema izvještajima francuske policije, Hadra je bila trudna žena jednog bombaša samoubice koji se raznio toekom napada u Parizu 2015. godine.

Trag koji su ostavili za sobom

Krajem 2016. godine novinarski tim "New York Timesa" je u jednom selu pokraj Mosula otkrio arhiv zemljišnih knjiga Islamske države. Sva zemlja protjeranih ne-sunita proglašena je vlasništvom Islamske države, a suniti su je mogli dobiti u zakup.

Dokumenti o zakupu zemljišta izvjestioce "New York Timesa" doveli su do Mahmouda Ismaela Salima, potpisnika mnogih od tih dokumenata. Salim još uvijek živi u selu. Iračka policija preopterećena je istragama protiv ISIL-ovih ubica te se nema vremena baviti državnim službenicima koji su služili ISIL-u.

Salim, 63-godišnji agronom i vođa područnog ureda iračkog Poljoprivrednog direktorata, potvrdio je da se radi o njegovim potpisima. Međutim, navodi kako je službu za ISIL obavljao pod prisilom terorista.

Prema Salimu, siromašni suniti dobivali su otetu zemlju u zakup u zamjenu za jednu trećinu buduće žetve. Navodi kako su sunitski poljoprivrednici, nezadovoljni vlašću dotadašnje šijitske iračke vlade, pohitali razgrabiti zemlju svojih dotadašnjih susjeda.

Pokušajte to ponovno i sve ćemo vas pobiti

"Islamska država" preoblikovala je svaki dio života u Mosulu, počevši s ulogom žena u društvu. Militanti su zaplijenili fabriku tekstila i u njoj proizvodili propisanu žensku odjeću. Žene koje se nisu držale pravila odijevanja, koja su propisivala potpunu pokrivenost ženskog tijela, bile su kažnjavane.

Javna pogubljenja bila su učestala na trgovima, a tijela navodnih špijuna visila su s mostova.

Hamud se prisjeća pogubljenja jedne tinejdžerke osuđene za preljub, koja je ubijena tako što su je udarili kamenom u glavu.

Međutim, Hamud je za vrijeme ISIL-ove vladavine primijetio i nešto što ga je posramilo, a to je da su ulice bile vidno čistije nego tokom vladavine iračke vlade. Prema zaposlenicima komunalne službe, ISIL je uveo disciplinu u gradsku čistoću.

Prema navodima građana, nestašice vode bile su rjeđe pod ISIL-om, kanalizacija je bolje funkcionirala, a rupe u cesti redovito su popravljane.

Država je nadgledala javni moral, a ulicama je harala hisba, policija za moral. U zatvoru se moglo završiti zbog zločina kao što su čupanje obrva, nedolična frizura, igranje karata, sviranje ili pušenje nargile. Hamudovu kćer Saru na ulici je fizički napao ISIL-ov policajac jer nije pokrila oči, zbog čega je izgubila vid.

Hamud se na posljetku odlučio na bijeg zajedno s porodicom, no nekoliko sati nakon što je njegov sin s računa povukao novac na vrata su im zakucali zamaskirani borci. 

- Pokušajte to ponovno i sve ćemo vas pobiti - zaprijetili su im.

  Stroj za štampanje novca  

Velike ambicije ISIL-a i snažna birokracija ovisili su o sposobnosti terorista da stvore prihode. Poljoprivreda je donosila milione dolara u ISIL-ovu blagajnu. Skupina je, osim poreza i zakupa, naplaćivala cestarine za prijevoz poljoprivrednih dobara i kontrolirala sve dijelove proizvodnog procesa i prodaje. 

Prema pronađenim dokumentima, ISIL je u jednom danu 2015. godine od prodaje ječma i pšenice zaradio 1,9 miliona dolara. 

Najviše prihoda dolazilo je od vjerskog poreza (zakat), koji je iznosio 2,5 posto osobne imovine i do 10 posto poljoprivredne proizvodnje. U islamskoj praksi, zakat je desetina namijenjena pomoći za siromašne. 

Prema procjenama Organizacije za prehranu i poljoprivredu UN-a, militanti su kontrolirali najplodnije dijelove Iraka. Skupina je u Siriji u jednom trenutku kontrolirala 80 posto uroda pamuka.

Prema istraživanju pariškog Centra za analizu terorizma, skupina je godišnje od poreza zarađivala 800 miliona američkih dolara, no izdaci za upravljanje državom također su bili visoki.

Jednog dana krajem 2016. godine Mosul su zasuli leci s iračkom zastavom. Budući da su militanti zabranili mobitele i satelitske antene, građani Mosula bili su potpuno odvojeni od svijeta. Letci su ih upozorili da se sklone u zaklon jer se sprema vojni napad.

Borba za Mosul trajala je devet mjeseci. U oslobodilačkim borbama sa zemljom su sravnjeni čitavi gradovi, a hiljade ljudi ostale su bez domova. Masovne grobnice još se uvijek otkrivaju. Danas ISIL kontrolira tri posto prijašnjeg teritorija u Iraku i Siriji.

Građani Iraka ne prisjećaju se rado vladavine ISIL-a, osim kada se radi o javnim uslugama.

Iako militanata više nema, u regiji se još uvijek naziru ostaci njihove vladavine. Iračka vlada danas usvaja neke od reformi provedenih pod ISIL-om, poput popravka električne mreže u jednom sjevernom gradu.