Atina bi mogla priznati Kosovo, ako to zatraži Vašington, iz nekoliko razloga. Među njima je najveći - ekonomski, zbog pritiska koji dolazi iz EU i Njemačke.

Drugi ozbiljan razlog, kako navodi "Sputnik", je sigurnosni, zbog aspiracija Albanaca, ali i Turaka ka grčkoj teritoriji.

Taj portal citira riječi Dušana Janjića iz Foruma za etničke odnose, koji kaže da se iza pregovora o imenu Makedonije našlo i pitanje priznanja Kosova.

Janjić napominje da Vašington i NATO, u okviru nove politike Donalda Trumpa (Trump), jačaju svoj pritisak i u ekonomskom i političkom smislu. On ističe da je Trampu jedan od prioriteta jačanje Amerike na Balkanu i potiskivanje Rusije, pa je sigurno da će NATO ući u tu ulogu.

- Sadašnje Vlade Makedonije i Grčke žele riješiti problem koji imaju, jer ne možete biti član NATO-a ako imate problem s nekom od članica. To što postoji snažna opozicija, neće ništa promijeniti, kao ni same demonstracije desnice u Grčkoj - uvjeren je Janjić.

Napominje da ti događaji mogu samo povećati cijenu koju će Grčka tražiti od Amerike za ovu, kako je rekao, uslugu.

Na pitanje zašto bi Grčka priznala Kosovo baš sada, Janjić kao odgovor navodi nekoliko razloga: ekonomsku pomoć koju bi dobila od Amerike i veoma bitan sigurnosni aspekt.

- Grčku su toliko ekonomski pritisnule EU i Njemačka, da ona ne može disati. Atina sada traži prostor u kojem bi sebi, između ostalog, mogla olakšati i ekonomsku situaciju. Grci su sve političke procese do sada završavali vrlo pragmatičnom izračunatom cijenom. Nema razloga da to ne bude i ovog puta - ističe Janjić.

Druga stvar, navodi, jeste sama sigurnost Grčke.

- Ako se ne zatvori pitanje Makedonije, otvara se albanska pretenzija, a ona targetira i Epir, odnosno dio Čamerije (oblast naseljenu Albancima). Grci će i zbog toga htjeti zatvoriti ovo pitanje. Treća stvar je Turska, jer je grčkom nacionalizmu prvi neprijatelj ta zemlja. Grci vide da su pozicije Turske poljuljane u NATO-u, a njima je saradnja s Amerikancima dragocjena zbog odbrane statusa zamrznutog konflikta na Kipru. Sve ovo Grci moraju rješavati uz pojačanu saradnju s Amerikancima, jer su i Turci i Grci u NATO-u  - dodaje Janjić.

Sagovornik "Sputnika" smatra i da ne se ne bi smjelo zaboraviti da u Grčkoj radi stalno ili privremeno oko 700.000 Albanaca, a da je njih još oko 150.000 u kretanju na relaciji Makedonija - Kosovo - Albanija - Grčka.

To je, kako kaže, jaka dijaspora, tačnije lobi, a javnost Grčke ih je u posljednjih desetak godina prihvatila kao činjenicu.

Janjić kaže da bi priznavanje Kosova od Grčke za Ameriku bila ogromna usluga.

Podsjetimo, pregovori oko imena Makedonije ušli su, prema izjavama zvaničnika iz Atine i Skoplja, u završnu fazu, a o tome bi konačan sud trebale dati dvije suprotstavljene strane.

Njima u tome pomaže specijalni izaslanik, američki diplomata Metju Nemic (Mathieu Nemitz), koji je posljednjih dana intenzivirao posjete Makedoniji i Grčkoj.