Berlinski zid dijelio je njemački glavni grad 28 godina, dva meseca i 26 dana. Danas, 5. februara proći će isto toliko otkako je srušen.
Čuveni zid danas predstavlja samo "čas iz historije", pogotovo mladima koji ni nemaju svijest o Hladnom ratu, podjelama, velikoj razlici u standardu između zapada i istoka, te velikom siromaštvu...
Oni stariji na istoku Njemačke do danas se osjećaju uskraćeno, iako je od 1989. njihov životni standard porastao, nezaposlenost pala, a gradovi su dotjerani. Na istoku, međutim, ukazuju na niže penzije, sela koja polahko umiru, ali i na veliki broj radnika koji odlaze. Upravo na bazi tog nezadovoljstva na istoku je, na izborima kao druga bila krajnje desna populistička stranka Alternativa za Nemačku (AfD) postali su druga snaga na području bivše Istočne Njemačke.
Gregor Gisi, jedan od osnivača stranke Ljevica, ima jednostavno objašnjenje. "Istočnonjemačko porijeklo smatralo se nekako manje vrijednim", kaže Gisi, jedan od rijetkih političara iz bivšeg komunističkog režima koji je ostvario uspješnu političku karijeru nakon ujedinjenja Njemačke. On kao najveći propust procesa ujedinjenja vidi to što "Zapad nikada nije bio stvarno zainteresovan za Istok".
Mnogi danas kritikuju historijski prostor oko kontrolne tačke "čarli" jer kako kažu izgleda poput Diznilenda, a muzej Hladnog rata, o kom se godinama priča, još nije počeo da se gradi.
Video: youtube
