Foto: Agencije
Sa najskupljim cijenama zemljišta na svijetu i malim površinama koje su pogodne za gradnju, Hong Kong se počeo širiti pod zemljom, u pećinama ispod planina.
Grad koji se godinama širi već je prešao sve granice, pa su infrastrukturna postrojenja poput kanalizacije, koja su nekada bila na periferiji, sada blizu centra. Ipak, uskoro neće biti potrebe za bježanjem od smrada, jer je Hong Kong otpočeo ambiciozne projekte koji će premjestiti radove pod zemljom, piše britanski "Guardian".
Gradska vlada podstiče mnoga preduzeća da grade nove objekte duboko ispod zemlje, u planinama. Upravo one su prouzrokovale da bivša britanska kolonija postane jedna od najgušće naseljenih metropola na svijetu, jer se gradilo na svakom ravnom pačetu zemlje, ali samo do planina.
Zvaničnici su sugerirali da logistički objekti, centri za podatke, rezervoari, laboratorije, pa čak i bazeni za plivanje, svi mogu da se grade ispod zemlje. Plan za potencijalne lokacije već je objavljen, program koji je osvojio i nagradu Međunarodne asocijacije u Parizu.
- U Hong Kongu je ključni pokretač pitanje zemljišta. Samo 24 posto može da se razvija, a sve ostalo su brda koja nisu isplativa za gradnju. Zato hoćemo da ovo ograničenje pretvorimo u prednost - rekao je Edvard Lo (Edward), gradski urbanista.
Hong Kong ima najskuplje građevinsko zemljište na svijetu, sa prosječnim cijenama i do 18 puta većih od kućnih prihoda. Plan bi mogao da oslobodi oko 1.000 hektara, i to će biti jedan od najvećih projekata do danas. Iako zidanje pod zemljom nije nova ideja već ga uveliko prakticiraju pojedine skandinavske zemlje, Hong Kong je otišao korak dalje.
U planu je 48 potencijalnih pećina, a već ima nekoliko projekata izgrađenih u brdima, poput stanice za prenos otpada i stanice metroa.
Ipak, pojedini stručnjaci ističu da se tako rješava samo dio problema, jer će Hong Kongu i dalje faliti mnogo zemljišta. Dodatan teret može da bude i cijena premještanja prostora pod zemlju, ali bi prednost mogla da bude manja cijena održavanja, kao i redukcija potrošnje energije. Temperature su pod zemljom obično niže i konstantne, što znači manja potreba za hlađenjem tokom vrelih ljeta.
