Počevši od najnovijeg primhera mjanmarske liderke Aung San Su Ći, više političkih zvijezda okićenih Nobelovom nagradom za mir iznevjerilo je i one koji su ih izabrali i međunarodnu javnost.
NAJOZBILJNIJA OPTUŽNICA
GLOBUS
Počevši od najnovijeg primhera mjanmarske liderke Aung San Su Ći, više političkih zvijezda okićenih Nobelovom nagradom za mir iznevjerilo je i one koji su ih izabrali i međunarodnu javnost.
Velika očekivanja od mnogih laureata završila su razočaranjima, a dodela Nobelove nagrade za mir koja ima istoriju dužu od sto godina često je bila predmet protesta i kritika.
Rijetki su oni koji su Nobelovu nagradu za mir, koja se objavljuje svake godine u oktobru, zaslužili jednoglasno.
Aung San Su Ći
Aung San Su Ći bila je jedna od njih.
"Dama iz Ranguna" okrunjena je 1991. Nobelom za mir za demokratski otpor burmanskoj vojnoj hunti i dugo su je vremena smatrali sveticom.
Percepcija se okrenula otkako je postala mjanmarska liderka i sada je zasuta talasom kritika zbog pasivnosti u etničkom čišćenju Rohindža, muslimanske manjine koja je u Mjanmaru žrtva progona.
- Razočaran sam - rekao je agenciji "Frans Pres" Geir Lundestad, sekretar odbora za dodjelu nagrade između 1990. i 2014.
- Aung San Su Ći bila je veoma popularna dobitnica, junakinja onog doba koja je u potpunosti zaslužila nagradu, ali nikako ne mogu poduprijeti njeno ponašanje prema Rohindžama - kazao je Lundestad.
Gotovo 430.000 osoba potpisalo je internet peticiju kojom traže da joj se oduzme nagrada, a među njima i nekoliko ranijih dobitnika - Desmond Tutu, Malala Jusufzai i Dalaj-lama.
- To je drama - rekao je historičar Nobelove nagrade Asle Sven. "Da se jedna osoba koja se toliko borila za demokratiju i toliko dugo bila popularna nađe u takvoj situaciji, to je zaista nesvakidašnje".
Nesvakidašnje, ali nije prvi put. Iako je Su Ći najnoviji primjer i trenutno u žiži interesovanja, i neke druge dodjele s vremenom su se pokazale dvosmislene.
Barak Obama
- Počevši s bivšim američkim predsjednikom Barakom Obamom, vrlo sličnim primjerom - kako kaže Sven.
Obama je dobio Nobelovu nagradu za mir 2009, samo devet mjeseci nakon što je preuzeo dužnost. Iako je nagrada kod nekih dočekana s nevjericom, drugima nije bila upitna jer je prvi afroamerički predsjednik još letio na krilima ogromne popularnosti.
Osam godina poslije, brojni glasovi traže da mu se nagrada oduzme jer Obama nije ispunio očekivanja.
- Niko ne može da bude na nivou nerealnih očekivanja - kaže danas Lundestad. "Ne vjerujem da je odbor za dodelu Nobela za mir stvarno očekivao da će Obama potpuno okrenuti međunarodnu politiku... Ne radi se o tome da je sve potrebno transformisati, već učiniti korake u pravom smjeru".
Ali u nekim slučajevima bilo je i previše pogrešnih koraka.
Istorijski vođa sindikata Solidarnost Lech Walesa koji je nagradu primio 1983. predmet je optužbi za saradnju s komunističkom tajnom policijom.
Puno pre njega, italijanskog pacifistu Ernesta Monete žestoko su kritikovali jer je četiri godine pošto je dobeo Nobela podupro ulazak svoje zemlje u rat protiv Osmanskog Carstva 1911.
Dvaput nakon Drugog svjetskog rata dodjela je izazvala tolike polemike da je nekoliko članova odbora podnijelo ostavku.
Prvi put je to bilo 1973. kada je američki državni sekretar Henri Kisindžer podjelio nagradu s vijetnamskim političarem Le Duk Toom za završetak Vijetnamskog rata. Kisindžeru se zamerala upletenost u Operaciju kondor i bombardovanje Kambodže. Le Duk To odbio je da primi nagradu, a Vijetnamski rat stvarno je završen tek dvije godine poslije.
Drugi put 1994. nakon što palestinski vođa Jaser Arafat, bivši terorista, podjelio nagradu sa Šimonom Peresom i Jitzakom Rabinom, godinu dana nakon potpisivanja Sporazuma iz Osla.
Ove godine će dobitnik biti proglašen 6. oktobra.
NAKON PRIJETNJI PUTINA