Ubrzo nakon što su pronađena tijela dvije bebe u dobi od oko godinu dana u dvorištu porodične kuće na području Ljublja Kalničkog kod Varaždina, pojavila se informacija da su roditelji djece pripadnici pokreta mesijanski Židovi, koju niko nije demantirao, piše Index.hr.

Roditelji su uhapšeni, a policija ih je krivično prijavila za grubo zanemarivanje. Treće dijete, koje su također zanemarivali, zbrinuo je Centar za socijalnu skrb. Ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović je rekao da su porodi očito izvršeni samostalno kod kuće te da nije izvršen upis djece u registre i matice. Nije se uopšte raspolagalo spoznajama o postojanju te djece.

Porodica je živjela izolirano. Otac se, prema riječima mještanina, piše Jutarnji, znao prošetati po selu u dugoj crnoj haljini. Kazao je da je nosio i dugu bradu. Poznanik muškarca je rekao kako je prije nekoliko godina postao član vjerske sekte, gdje je i upoznao svoju partnericu, te da su se vjenčali po obredu koji propisuje sekta.

Navodno nije priznavao državu i zakone, a OIB je smatrao "žigom zvijeri". Poznanik smatra da muškarac nije vidio ništa loše u smrti djece jer je vjerovao da je to "prirodni tok stvari" i "Božja volja", piše Index.hr.

Židovi koji prihvataju Isusa kao Mesiju

Ko su zapravo mesijanski Židovi? Mesijanski judaizam je novi vjerski pokret koji kombinira različite židovske tradicije i elemente židovske molitve s evanđeoskom protestantskom teologijom.

Smatraju se kršćanskom sektom. Oni vjeruju da je Isus Krist Mesija kojeg su predvidjeli hebrejski proroci. Oni su, ukratko, Židovi koji prihvaćaju Isusa kao Mesiju, ali zadržavaju židovski identitet i prakticiraju mnoge aspekte tradicionalnog judaizma.

Prihvataju Novi zavjet kao dio Svetog pisma, uz židovsku Tanah (Stari zavjet). Ne slave Božić i Uskrs, slave tradicionalne židovske blagdane, poput Pashe i Sukota, ali ih često reinterpretiraju u svjetlu Isusove uloge Mesije.

Tako se Pasha često povezuje s Isusovom posljednjom večerom, dok je Jom Kipur, dan pomirenja, povezan s Kristovim otkupljenjem. Mesijanski Židovi prakticiraju krštenje. Krštenje kod tradicionalnih Židova nepoznat je sakrament.

Obredi se mogu održavati na hebrejskom i engleskom ili drugim jezicima, s elementima židovske liturgije. Bogoslužja služe u sinagogama koje su nešto drukčije od klasičnih židovskih sinagoga ili u posebno uređenim dvoranama i domovima.

Pokret ojačao u nultima

Pokret se počeo razvijati u 19. stoljeću, ali je zaživio 1960-ih i 1970-ih, kada se najviše promicao kroz organizaciju Židovi za Isusa koju je 1973. osnovao Martin Rosen, američki svećenik. Glavni im je simbol tzv. Mesijanski pečat Jeruzalema, simbol sastavljen od sedmerokrake menore, Davidove zvijezde i ribe, tipičnog kršćanskog simbola.

Od 2003. do 2007. pokret je narastao sa 150 mesijanskih bogomolja u Sjedinjenim Državama na čak 438. Procjene o njihovom broju variraju, ali često se spominje brojka od oko 350.000 širom svijeta.

Između kršćanstva i judaizma

Budući da je njihov položaj između judaizma i kršćanstva jedinstven, izopćenici su iz obje vjerske zajednice. Vjerovanje u Isusa smatra se nespojivim s judaizmom, a neki mesijanski Židovi u Izraelu suočavaju se s gubitkom prava na državljanstvo prema Zakonu o povratku, jer se smatra da su prešli na kršćanstvo.

S druge strane, mnogi kršćani smatraju da se previše drže židovskih zakona i tradicija, što izaziva sumnju u njihovu potpunu predanost kršćanskom učenju.

Nisu poznati po ekstremizmu

Treba naglasiti kako pokret nije ekstremistički u smislu da ne priznaje "državu i zakone", kao što je slučaj kod oca zakopanih beba, o čemu je govorio njegov poznanik.

Mesijanski Židovi sudjeluju u društvenim aktivnostima tako da šalju djecu u školu, zapošljavaju se i nisu poznati po separatističkim ili antidržavnim stavovima. Kritiziraju ih uglavnom zbog teoloških neslaganja, a ne zbog ekstremističkih postupaka.

Što se tiče mesijanskih Židova u Hrvatskoj, pokret je došao iz Sjedinjenih Država i Izraela, često kroz organizacije poput Jews for Jesus. Na internetu ne postoje zapisi o njihovim organiziranim okupljanjima u Hrvatskoj, no za pretpostaviti je da postoje molitvene grupe koje se okupljaju uz određene blagdane, piše Index.hr.