Saslušanjem četvero svjedoka danas je u Sudu BiH nastavljeno suđenje premijeru Federacije BiH Fadilu Novaliću i ostalima u vezi s nabavkom 100 kineskih respiratora, vrijednosti 10.530.000 KM.

Osim Novalića, za spornu nabavku respiratora optuženi su suspendirani direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak, ministrica finansija Federacije BiH Jelka Milićević i vlasnik firme "Srebrena malina" Fikret Hodžić.

Današnji svjedoci ispitivani su na određene okolnosti koje se odnose na period iz 2020. godine, u vrijeme proglašenja pandemije koronavirusa.

Svjedokinja Jovana Šehovac je do jula 2020. godine radila u Agenciji za zaštitu ljudi i imovine "Sword", te na osiguranju na portirnici zgrade Federalne uprave civilne zaštite. Ona je u knjigu dnevnih izvještaja evidentirala sve stranke koji su ulazile u zgradu FUCZ.

Potvrdila je da je Fikret Hodžić dolazio u FUCZ, dva do tri puta. 

Na nalogu se ne vidi svrha plaćanja

Nakon što joj je predočen dnevni izvještaj, potvrdila je kako je zapisala da je 2. aprila 2020. godine Hasan Ganibegović (bivši direktor Ureda premijera FBiH Fadila Novalića, op. a.) imao sastanak s direktorom Fahrudinom Solakom.

Advokatica Vasvija Vidović joj je također prezentirala izvještaj u kojem je 14. maja 2020. godine evidentiran dolazak Davora Pehara, direktora Zavoda za javno zdravstvo FBiH, kod Fahrudina Solaka.

Svjedokinja je kazala i da su ponude dolazile u FUCZ, ali je i pojasnila da je znala da je riječ o ponudi kada bi joj bilo rečeno da za takvu poštu pozove Adnana Hrapovića.

Mahira Šetić, viši referent u službi trezora pri Federalnom ministarstvu finansija, potvrdila je da su ona i njena kolegica Almira Ibrišević odradile dva naloga FUCZ za plaćanje u korist "Srebrene maline" od oko 4,9 i 5,5 miliona KM.

Ona je pojasnila da svaki budžetski korisnik u trezorsku aplikaciju unosi fakturu, a što je i u ovom slučaju urađeno. Kazala je i da je vidjela da se radilo o respiratorima.

Naloge za isplatu su prosljeđivale Mariju Glibiću koji ih je nosio na potpis Jelki Milićević i Fadilu Novaliću. Nakon što im se vrati potpisani nalog, slali su ga u banku.

Mario Glibić, pomoćnik federalne ministrice finansija Jelke Miličević za sektor trezora, pojasnio je da svi javni prihodi i rashodi budžetskih korisnika dolaze na jedan račun i da ministarstvo finansija za sve njih obavlja plaćanje. Svako od 70 budžetskih korisnika sklapa svoje ugovore te ne može potrošiti više od limita koji je određen za svakog od njih. Svjedok je kazao da kad budžetski korisnik povede javnu nabavku, on će sve unijeti u trezorsku aplikaciju.

Glibić se nije mogao sjetiti je li imao uvid u aplikaciju FUCZ za plaćanje računa "Srebrenoj malini" te je kazao da je saznao o čemu se radi tek kada se o aferi počelo pisati u medijima.

Glibić je dalje naveo kako su ga kolegice obavijestile da je stigla urgencija za plaćanje, ali da se ne sjeća je li tada znao za koju svrhu. Plaćanje je izvršeno s podračuna FUCZ i s glavnog računa.

Kazao je da oni u trezoru nisu kontrolni organ i ne bave se nadzorom, već izrađuju naloge za isplatu.

Odgovarajući na pitanja odbrane Jelke Milićević, Glibić je rekao da godišnje obrade 200.000 naloga, što je u prosjeku hiljadu dnevno. Također je pojasnio da su mnogi nalazi bili u milionskim iznosima i da to nije ništa neobično, a kao primjer je spomenuo isplate penzija koje iznose više od stotinu miliona. Na nalogu se, kako je rekao, vide samo šifra i i iznos, a ne vidi se o čemu se radi.

Na pitanje braniteljice Fahrudina Solaka Marsele Bajramović kako trezor zna šta plaća ako nema opisa, Glibić je odgovorio da on nema uvida u fakture koje se unose. Kazao je da on nije pravio naloge za isplatu i da pretpostavlja da su službenice u trezoru imale uvid u dokumente.

Odgovarajući na pitanje Senke Nožice, kazao je da se na nalogu koji ide na potpis Novaliću i Milićević ne vidi svrha plaćanja.

Donacija za BiH stajala mjesec dana

Na ovaj odgovor reagirao je Fahrudin Solak, rekavši: "Očito ministrica i premijer ne znaju šta plaćaju".

Nakon što je svjedok, odgovarajuću na pitinja advokatice Nožice, spomenuo da je donio određenu dokumentaciju, reagirala je advokatica Vidović, kazavši da odbrana nema taj dokument. Odlučeno je da se dokument dostavi odbranama, a da će zbog toga ovaj svjedok biti ponovo pozvan 28. januara na pretres.

Posljednji je svjedočio Dževdet Turnadžić, izvršni direktor špediterske firme "Interšped". On je, odgovarajući na pitanja tužiteljice, kazao da je njegova firma odradila tranzit donacije medicinskih sredstava i opreme Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) za Vladu Crne Gore. Avion s donacijom nije mogao sletjeti u Podgoricu pa je njegova firma angažirana da preuzme donaciju na Sarajevskom aerodromu i da odradi tranzit i carinsku proceduru za Podgoricu. Tranzit je odrađen 4. juna 2020. godine.

Robu je pratila profaktura sa spiskom robe i njenom ukupnom vrijednošću. Nakon što je tužiteljica pokazala svjedoku fakturu, svjedok je pročitao da je upisano 50 komada respiratora, 6.000 dolara po komadu, odnosno ukupne vrijednosti od 300.000 američkih dolara.

Turnadžić ne zna o kakvoj vrsti respiratora se radilo, ali, kako je rekao, vidio je da je riječ o istoj vrsti respiratora koje je UAE donilrala BiH i koji su već duže vrijeme stajali u carinskom skladištu na Sarajevskom aerodromu. Svjedok je kazao da je donacija za BiH stajala već mjesec dana.

Na pitanja advokatice Vidović, Turnadžić je kazao da mu se predstavnik UAE obratio 4. juna 2020. i da ne zna kada je ta zemlja nabavila respiratore, kao ni da li im se mijenjala cijena tokom pandemije. Rekao je da on ne zna o kakvim se respiratorima radi, invazivnim ili neinvazivnim.

Odgovarajući na pitanja advokatice Bajramović, svjedok je potvrdio da u donaciji za Crnu Goru nije naveden tip respiratora te da on ne zna razliku između tipa ACM 812 i ACM 812 A.

Advokatica Bajramović je također ustvrdila da svjedok nije znao da je u fakturi donacije za BiH navedena vrijednost jednog respiratora od 42.000 američkih dolara, te da će odbrana to uložiti kao materijalni dokaz.

Turnadžić je naknadno pojasnio, na pitanje Fikreta Hodžića, da se kod donacija dešava da se vrijednost robe prikaže u manjem iznosu. Svjedok je pojasnio da se mogu napisati simbolične cijene ili da se iskažu u nula vrijednosti ili se stavljaju stvarne cijene. Prema njegovim riječima, carina može reagirati i tražiti korigiranje cijene.