Broj saobraćajnih nesreća u Republici Srpskoj od početka ove godine do 25. maja je povećan, a veći je i broj nastradalih osoba u saobraćajnim nesrećama, pa se postavlja pitanje zašto pooštrene kazne, koje je u februaru prošle godine donio novi Zakon o sigurnosti saobraćaja BiH, ne daju one efekte koji su najavljivani - manje saobraćajki.

S druge strane, iako je u prva četiri mjeseca ove godine u pojedinim kantonima FBiH došlo do povećanja broja saobraćajnih nesreća, ukupan bilans, kad se zbroje podaci iz svih kantona, pokazuje da je došlo do smanjenja broja saobraćajnih udesa u ovom entitetu, pišu „Nezavisne novine“.

- Od početka godine do 25. maja evidentirane su 3.562 saobraćajne nesreće, što je za 320 ili za devet posto više nego u istom periodu prošle godine - navodi se u saopćenju MUP-a RS i ističe da je neprilagođena brzina jedan od najčešćih uzroka povećanja broja saobraćajnih nesreća.

Naglasili su da će MUP RS tokom juna provoditi akciju pojačane kontrole saobraćaja, s akcentom na kontrolu brzine kretanja vozila.

- S obzirom na to da je neprilagođena brzina bila uzrok saobraćajnih nesreća u 21,9 posto slučajeva, MUP RS apelira na vozače da vožnju i brzinu kretanja vozila prilagode uvjetima i stanju na putevima - savjetuju u MUP-u.

Milija Radović, direktor Agencije za sigurnost saobraćaja RS, kazao je za "Nezavisne" da nije dobro to što za više od godinu, otkako je donesen novi zakon, nisu izmijenjeni podzakonski akti koji ga prate.

- Nije dobro što nije izmijenjen Zakon o saobraćajnoj signalizaciji. One žute table za obavještenja za naselje više nisu mjerodavne za ograničenje brzine jer je potrebno postaviti znak za naselje, a taj znak se ne može postaviti dok se ne donese pravilnik - pojašnjava Radović.

Istakao je da će na osnovu uzroka saobraćajnih nesreća, koje će biti detaljno razmatrane u narednom periodu, biti utvrđivano koje je još mjere neophodno preduzimati kako bi se njihov broj smanjio.

Prema njegovim riječima, najvažnije je stabilizirati stanje i zaustaviti trend rasta broja saobraćajnih nesreća.

- Izmjena zakona i povećanje kazni su svakako utjecali na vozače da manje čine prekršaje, ali s obzirom na to da je prošlo mnogo vremena od njegovog donošenja, i kod vozača je popustio taj strah od zakona - smatra Radović.

Postoje podaci, pojašnjava Radović, da pojedine policijske uprave imaju znatno veći broj saobraćajnih nesreća, dok druge, kako tvrdi, bilježe smanjenje.

U FBiH je, s druge strane, prema podacima Federalne uprave policije, u prva četiri mjeseca došlo do smanjenja broja saobraćajnih nesreća.

Prema izvodu iz informacije o stanju sigurnosti, u prva četiri mjeseca 2018. godine bile su ukupno 7.364 saobraćajne nesreće, što je za 573 nesreće manje nego lani.

Iako je u ukupnom bilansu o saobraćajnim nesrećama u FBiH zabilježeno smanjenje, u pojedinim kantonima je došlo do povećanja broja udesa.

U MUP-u ZDK kazali su da je broj saobraćajnih udesa u ovom kantonu u prva četiri mjeseca 2018. godine povećan, ali da je manji broj smrtno stradalih osoba.

Ševal Kovačević, vještak saobraćajne struke, kazao je da su učesnici u saobraćaju i jednog i drugog entiteta, kada je u pitanju saobraćajna kultura, gotovo jednaki.

- Najveći strah koji učesnici u saobraćaju imaju je strah od kazne i oduzimanja vozačke dozvole, ali u principu, nije dovoljno kontrolirati samo brzinu - smatra Kovačević.

On dodaje da je potrebna prisutnost pripadnika policije na putevima, kako bi ih učesnici u saobraćaju vidjeli i imali bojazan od kontrola.

Kazao je da su, kada su u pitanju uzroci saobraćajnih nesreća, to uglavnom neprilagođena brzina, nepropisno preticanje, nesposobnost za vožnju, uživanje opojnih sredstava i drugo.