Najveći domaći proizvođač lijekova ove godine je pokrenuo korporativnu kampanju “Dani Bosnalijeka”, pod simboličnim sloganom “Danas je srce plave boje”, kojom nastoji dodatno učvrstiti lidersku poziciju na domaćem tržištu, te nakon ograničenja i uvedenih restriktivnih mjera tokom pandemije, otvoriti svoja vrata stručnoj zajednici, obrazovnim institucijama i svim drugim zainteresiranim da steknu bliži uvid u poslovanje ove kompanije. Tokom mjeseca plavog srca, akcenat je na pružanju podrške najugroženijim strukturama našeg društva, sa posebnim osvrtom na najosjetljiviju kategoriju, djecu i starije osobe. Tim povodom, generalni direktor Nedim Uzunović, u razgovoru za naš list, govori o poslovnim rezultatima Bosnalijeka, domaćem tržištu lijekova, kao i planovima za naredni period.

Zaposleni ste u Bosnalijeku već 20 godina, a na mjestu generalnog direktora nalazite se posljednjih osam godina. Kada se osvrnete na te dvije decenije, kako ocjenjujete razvoj kompanije u tom periodu?

Bosnalijek je osnovan 1951. godine i tokom svih ovih godina uspijeva da posluje u kontinuitetu, unatoč izazovima i problemima sa kojima se susreće kao što je gubitak tržišta tokom 90-tih, što zbog ratnih razaranja, što zbog raspada primarnih tržišta koja su bila u sastavu bivše Jugoslavije i Sovjetskog saveza. Poznato je da je većina kompanija iz ranijeg sistema države ili već zatvorena ili u postupcima stečaja ili likvidacije. No, to nije slučaj sa Bosnalijekom. Imao sam privilegiju da, nakon završetka univerzitetskih studija, moj poslovni put započne u Bosnalijeku gdje sam dobio priliku za rad i usavršavanje. Bosnalijek je, u vremenu kada sam počeo raditi, bio u fazi rekonstrukcije i vraćanja izgubljenih tržišnih pozicija te u izgradnji novih proizvodnih pogona i razvoja i uvođenja novih proizvoda na tržišta. Izvoz praktično nije ni postojao i svi prihodi su bili generisani sa tržišta BiH.

Zahvaljujući toj prilici, sticao sam iskustvo u važnim razvojnim procesima u farmaceutskoj industriji i imao sam priliku da učestvujem u razvoju novih projekata od samog početka do finalnog rezultata. Stečena znanja puno su mi pomogla, posebno uzimajući u obzir da sam praktično od početka radio na otvaranju tržišta Rusije, koje će poslije postati najveći generator prihoda Bosnalijeka te od našeg brenda Lysobact® napraviti najprodavaniji domaći proizvod u inostranstvu ikada.

Mogu reći da je Bosnalijek, nakon što je održao svoju proizvodnju tokom rata i bio od velike pomoći svim građanima u tom periodu, proveo uspješnu tržišnu transformaciju u protekle dvije decenije, kontinuirano se razvijao i modernizovao da bi danas izrastao u jednu od najuspješnijih kompanija u BiH i jednog od regionalnih lidera u farmaceutskoj industriji.

Uvijek volim naglasiti da smo tu gdje jesmo isključivo zahvaljujući znanju i trudu više od 800 naših radnika koji su bili i ostaju ključna snaga Bosnalijeka. Vrijedi istaći da se na većini rukovodećih pozicija nalaze kadrovi kojima je rad u Bosnalijeku praktično prvi posao i koji Bosnalijek osjećaju kao svoj drugi dom. Zato je Bosnalijek odličan dokaz da se najviši rezultati i standardi mogu postići i u našoj državi zahvaljujući sposobnostima i umijeću naših ljudi.

Kakvi su poslovni rezultati postignuti u Bosnalijeku u proteklim godinama, naročito uzimajući u obzir česte krize poput pandemije COVID-19 te trenutnog rata u Ukrajini?

U proteklih osam godina, otkako se nalazim na čelu Uprave kompanije, u potpunosti smo fokusirani na kontinuirani razvoj proizvodnih kapaciteta, modernizaciju, otvaranje novih tržišta i razvoj novih proizvoda te pronalazak novih tržišnih mogućnosti, kao što je B2B segment poslovanja, odnosno rad za druge, među kojima je i ugovorna proizvodnja. Zapravo, zadovoljstvo je reći da najveći razvojni zamah i najbolje rezultate u svojoj dugoj historiji Bosnalijek doživljava upravo tokom posljednjih osam godina, u vrijeme kada obnašam funkciju čelnog čovjeka Bosnalijeka.

Zahvaljujući svemu što danas jesmo, lakše smo prebrodili i krizu sa pandemijom COVID-19, a i dalje se uspješno nosimo sa posljedicama rata u Ukrajini.

Kompanija je u posljednjih osam godina ostvarila rekordne prihode u iznosu većem od 1,115 milijardi KM te dobit veću od 102 miliona KM, uz kontinuiranu isplatu dividende dioničarima u ukupnom iznosu od skoro 30 miliona KM, a dioničari svake godine, u skladu sa rastom prihoda, dobivaju i veću dividendu.

Samo u 2021. godini, koja je itekako bila opterećena blokadama i zastojima zbog pandemije, prihodi firme iznosili su 154 miliona KM, dok je dobit iznosila rekordnih 15 miliona KM. Bosnalijek danas, osim što posluje u BiH, uspješno izvozi proizvode u 28 država na tri kontinenta. Sve ovo omogućilo je da se Bosnalijek svrsta u sami vrh farmaceutskih kompanija u ovom dijelu svijeta te da danas parira kompanijama iz regije i iz država Evropske Unije. Ponosan sam što vodim tim koji je sve ovo postigao, a sve ovo predstavlja za mene veliku ličnu satisfakciju.

Široj javnosti manje je poznato da je Bosnalijek jedna od rijetkih farmaceutskih kompanija koja je sačuvala vlastiti sektor razvoja. Koliki je značaj postojanja vlastitog razvojnog programa u domaćoj farmaceutskoj industriji?

To je jedno od strateških opredjeljenja Uprave koju vodim jer nam je jasno da se samo stalnim razvojem i unapređenjem proizvoda možemo nositi sa konkurencijom i kontinuirano rasti. Osim velikog značaja za kompaniju, ovakav razvojni centar, zajedno sa našom kontrolom kvaliteta, sigurno predstavlja i važan centar izvrsnosti i znanja za cijelu našu državu jer tu imamo priliku, zajedno sa obrazovnim i istraživačkim institucijama, stvarati stručnjake u skladu sa najvišim svjetskim standardima.

Proizvodni portfolio Bosnalijeka danas uključuje ukupno 244 registrirana proizvoda bazirana na 132 molekule. Skoro 90 posto proizvodnog portfolija odnosi se na lijekove koji su najzahtjevniji i najstrožije regulirani farmaceutski proizvodi. Osim toga, 184 proizvoda ili tri četvrtine od ukupnog broja proizvoda rezultat su rada vlastitog razvoja Bosnalijeka, dok je 60 proizvoda rezultat saradnje sa renomiranim licencnim partnerima.

Pozitivan trend razvoja kompanije zadržan je i u najtežim uslovima raznih tržišnih ograničenja tokom pandemije COVID-19, pa je od početka pandemije do danas, na tržište plasirano čak 27 novih proizvoda, što u velikoj mjeri povećava našu konkurentnost. Posjedovanje vlastitog razvojnog centra je ono što nas čini posebnim i ovaj segment u budućnosti namjeravamo jačati. Zadržavanjem vlastitih razvojnih kapaciteta stvorene su pretpostavke da naše lijekove licenciramo renomiranim kompanijama u svijetu i ovaj vid poslovanja ćemo u narednom periodu sve više razvijati.

Kakav je položaj Bosnalijeka na domaćem tržištu, obzirom da se često može čuti da strani proizvođači imaju čak i privilegiraniji status u BiH od firmi koje imaju pogone u BIH, tj. koje imaju status domaćeg proizvođača?

Farmaceutska industrija je strateška industrija i u svakoj državi ima određenu vrstu stimulacije kroz različite forme normativnog postupanja vlasti. Kada se u zemlji suočimo sa krizama, kakve smo imali priliku doživjeti u proteklim godinama, onda je svakom stanovniku iz bilo kojeg dijela zemlje jasno zašto je važno imati jaku domaću industriju.

Kada kažem domaću industriju, mislim na industriju koja ima proizvodne pogone smještene na području Bosne i Hercegovine, bez obzira da li je vlasnik domaće ili strano lice.

Praktično, države koje nemaju proizvodnju na svojim teritorijama, u slučaju kriza, zavise isključivo od uvoza. Zahvaljujući Bosnalijeku, mi u BiH smo imali mogućnost odgovora na sve krizne situacije koje su nas zadesile u prošlosti. Nažalost, odnos vlasti u BiH prema domaćoj farmaceutskoj industriji nije na nivou na kojem bi trebao biti iako se bilježe određeni pomaci.

Prema posljednjim objavljenim podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, ukupno tržište lijekova u Bosni i Hercegovini iznosi 742 miliona KM, od čega je osam domaćih proizvođača lijekova u 2020. godini prometovalo 17,17% ili 127 miliona KM, dok su 162 inostrana proizvođača prometovala 82,83% ili 615 miliona KM uvezenih lijekova. Posebno je važno napomenuti da se čak 80 % potrošnje na lijekove u BiH odnosi na nabavke javnih institucija za potrebe esencijalnih listi i zdravstvenih ustanova. U posljednjih pet godina na tržištu Bosne i Hercegovine inostrani proizvođači lijekova su prometovali 2,47 milijardi KM, od čega je oko 80% prometa u lijekovima koji se finansiraju na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja BiH kroz sve nivoe zdravstvene zaštite, dok je preostalih 20% prometa u bezreceptnim lijekovima koje građani sami kupuju. Različiti nivoi vlasti su tako u posljednjih pet godina direktno proizveli deficit od 2 milijarde KM. To je zaista poražavajući podatak. Dio odgovornosti snosimo i mi kao stanovnici ove zemlje jer imamo pravo zahtijevati da nam se izdaju lijekovi proizvedeni u BiH, ukoliko postoje.

Kakve su mogućnosti Bosnalijeka i drugih firmi koje imaju pogone u BIH da pokriju potrebe tržišta lijekova BiH?

Lokalni proizvođači lijekova u proteklom periodu bili su u mogućnosti zajedno pokriti više od 53% ukupnog tržišta lijekova Bosne i Hercegovine i to sa postojećim portfolijem. Ovaj procenat tržišta omogućio bi nam dodatni razvoj i proizvodnju novih lijekova te bi udio lokalnih proizvođača lijekova mogao biti i veći. Ovo bi ujedno osiguralo i veću konkurentnost naših firmi na drugim tržištima jer bi povećanjem obima proizvodnje stekli konkurentsku prednost za izvoz.

Upravo iz tog razloga, neophodno je spriječiti da se sredstva od uplaćenih doprinosa za zdravstveno osiguranje naših građana nepotrebno odljevaju u druge zemlje koje imaju veoma dobre mehanizme zaštite svoje domaće proizvodnje, kako kroz zakonsku regulativu, tako i kroz neformalne aktivnosti institucija koje su dio zdravstvenog sistema.

Samo na ovaj način, više od 320 miliona KM javnih sredstava na godišnjem nivou ostajalo bi u našoj zemlji što bi doprinijelo razvoju, ne samo farmaceutske industrije, nego indirektno i ostalih grana privrede koje su povezane u sistemu poslovanja, što bi u konačnici doprinijelo povećanju broja zaposlenih i rastu bruto domaćeg proizvoda. Smanjenjem uvoza lijekova i povećanjem potrošnje lijekova proizvedenih u BIH za barem 15%, povećao bi se BDP BiH za 0,5%, a zamjenom uvoza svih proizvoda koji se prometuju na tržištu, a koje mogu proizvesti domaće kompanije, pozitivni efekat na ukupni BDP bi bio čak 2% godišnje.

Šta možemo očekivati od Bosnalijeka u narednom periodu? Kakvi su planovi?

U završnoj smo fazi priprema za izlazak na tržište Turske, na kojem je već izvršena registracija našeg brenda Lysobact®. Radili smo duže vrijeme na pronalasku renomiranog partnera i sretni smo što nam se otvara perspektiva ovog velikog tržišta na kojem će, sigurni smo, Lysobact® ostvariti veliki uspjeh.

Osim toga, ove godine smo već počeli sa izvozom u Katar, uskoro očekujemo proširenje poslovanja na Kuvajt te druge države srednjeg istoka, pored Iraka gdje smo prisutni od prošle godine. Zbog ratnih dešavanja u Ukrajini morali smo reorganizovati veliki broj procesa na tržištima Euroazije jer su se, pored brojnih problema, otvorile i brojne prilike za nas. Budno nastavljamo pratiti situaciju i prilagođavati se promjenama koje, uz jasan fokus, mogu biti odlična prilika za rast i razvoj.

Poseban akcenat je na našim planovima za ugovornu proizvodnju. To je segment koji u Bosnalijeku raste iz godine u godinu i koji je dosta zahtjevan, posebno u početnoj fazi pregovaranja takvih aranžmana, obzirom da su naši partneri velika svjetska imena koja ne pristaju na prosječnost, već zahtijevaju isključivo izvrsnost koju zahvaljujući našoj opredjeljenosti i jasnim targetima i postižemo.

Bosnalijek iz godine u godinu ispred sebe postavlja sve veće planove koji su ambiciozni, ali realistični. Do sada smo pokazali da nam je strategija bila dobra i da smo, zahvaljujući predanom radu i ciljanim potezima, uspjeli kompaniju dovesti u ravan sa svjetskim imenima. Danas smo najpoželjniji poslodavac, atraktivna investicija za dioničare, pouzdan partner brojnim dobavljačima, jak oslonac našoj privredi i značajna karika zdravstvenog sistema za ljekare, farmaceute i najvažnije, za pacijente jer su naši proizvodi kvalitetni, sigurni i bez imalo skomnosti možemo reći da smo jedna od najuspješnijih kompanija u Bosni i Hercegovini.

Sretan sam što je ovo rezultat timskog rada Uprave, rukovodilaca i radnika i što ćemo nastaviti dalje u pravcu razvijanja i jačanja kompanije.