Iako je do sjetve ostalo dosta vremena, u Zemljoradničkoj zadruzi “Gračanka” već su počele pripreme za proizvodnju kornišona. Prema riječima direktora Rasima Husića, “Gračanka” je ove godine u 17 općina Tuzlanskog i Zeničko-dobojskog kantona te u RS planirala ugovoriti proizvodnju 1.500 tona kornišona, što je za 50 posto više nego 2017. godine.
Poljoprivredni inžinjeri Sabahudin Avdić, Adem Džafo i Amina Mešinović već su održali promociju u nekoliko općina. U Gračanici se okupilo tridesetak proizvođača.
- Planirali smo ugovorenu proizvodnju povećati za 50 posto. I ove, kao i ranijih godina, zadruga će osigurati gotovo sve, sjeme, mineralno đubrivo, sredstva za zaštitu bilja i stručnu pomoć. Poljoprivrednik treba imati parcelu, vodu za navodnjavanje “kap po kap” i raditi. Osigurali smo za 10 feninga veću otkupnu cijenu za prvu klasu i siguran plasman. Hiljadu tona će preuzeti naš stalni partner “Apimex” iz Njemačke, a 500 ćemo isporučiti prerađivačkim kapacitetima u BiH - kaže inžinjer Avdić.
Istakao je kako se na dunumu zemlje može proizvesti i do pet tona kornišona i kada se “izbiju” troškovi repromaterijala, ostaje čista zarada oko 3.500 maraka. U kampanji branja u julu i avgustu mogu se angažirati i učenici osnovne i srednje škole i penzioneri, dakle cijela porodica.
Proizvodnjom kornišona Mirsad Ahmetović iz Stjepan Polja bavi se 25 godina. Osigurao je navodnjavanje i sve uvjete. Jedini problem je radna snaga u vrijeme berbe.
- Nedostatak radne snage počinjemo itekako osjećati i mi, poljoprivrednici. Berba je posao koji se mora u određeno vrijeme raditi u kontinuitetu, u protivnom se gubi na kvalitetu - kaže Ahmetović.
Sabina Nuhanović iz Džakula je iskusan proizvođač, a saradnjom s “Gračankom” je zadovoljna.
- Zadovoljna sam i otkupnom cijenom i isplatom, koja je redovna. Mislim da ću morati u budućnosti razmišljati da pronađem veće količine vode, a planiram površinu od 600 kvadrata povećati na dunum.
