Potreba za krvlju je konstantna i često je nepredvidiva, tako da Zavod za transfuzijsku medicinu, ali i svaka druga banka krvi moraju imati dovoljne rezerve krvnih pripravaka. Kako bi slavili nesebične i humane osobe koje redovno doniraju krv i spašavaju živote, ali i skrenuli pažnju na važnost ovog čina, proglašen je Svjetski dan dobrovoljnih darivatelja krvi, koji se obilježava svake godine 14. juna.

Putujuća fabrika

Direktorica Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH prim. dr. Aida Đozo za „Avaz“ je pričala o potrebama pacijenata i uslovima koje je potrebno da jedan darivalac krvi ispunjava.

- Zalihe krvi uglavnom planiramo na dnevnoj bazi, a s nekih odjeljenja dobijemo sedmične potrebe, što je najbolje jer u tom slučaju možemo da organiziramo dovoljan broj akcija krvi. Neplanirane su incidentne situacije, saobraćajne nesreće, druge vrste trauma, pa čak i komplikovani porodi, a mi moramo imati uvijek zalihe i za te situacije na koje otpada otprilike trećina potreba – kazala je dr. Đozo.

Ističe da do ovog trenutka svoju misiju ispunjavaju, ali se ipak suočavaju s velikim izazovima.

- Pratimo stalno povećanje zahtjeva za krvnim pripravcima, a u odnosu na prošlu godinu to je nekih 3,5 posto, jer se povećava broj pacijenata, kao i broj izdatih doza po pacijentu, što znači da se zdravstveno stanje stvarno komplikuje, da se patologija usložnjava, ali, s druge strane, medicinske intervencije kojima se pacijenti izlažu su također složenije. Međutim, imamo povećanje broja darivalaca krvi, što je indikator uspješnosti jedne banke krvi, pa i jedne države jer prema nekim svjetskim referencama, bogatstvo države se mjeri time koliko imate dobrovoljnih darivalaca krvi, naročito onih koji su nulta negativna krvna grupa – navela je dr. Đozo.

Naglasila je da je najvažnija dobra informiranost, jasna komunikacija i volja, naravno, uz zadovoljavajuće zdravstveno stanje.

- Nema čarobne formule da bi se napravio lijek zvani krv i zato imamo isključivo čovjeka kao donora, kao putujuću fabriku. Mogu reći da je naše građanstvo, pogotovo nove generacije, dobro informirano kada je u pitanju mogućnost darivanja krvi. Dokaz za to je porast broja samoinicijativnih darivalaca krvi, gotovo 30 posto, a čak 60 posto od ukupnog broja darivalaca su oni koji prvi put daruju krv. Nama i jeste cilj da one koji su novi privolimo kako bi nam se vratili – dodala je dr. Đozo.

Najljepša porodica

Ciljna grupa su maturanti koje regrutuju u tu, kako opisuje, najljepšu porodicu koja postoji, da steknu naviku i da im to bude u životnom kalendaru kao što je posjeta stomatologu ili frizeru.

- Kriterij za postajanje darivaocem krvi jeste da imate 18 godina, da imate težinu iznad 50 kilograma i ne patite od maligne, akutne ili hronične bolesti koja može, prvenstveno, utjecati na stanje krvi i krvotvornih organa. Važno je da osoba ne pati od anemije i da ne pije nikakvu dugoročnu ili kratkoročnu terapiju koja se daje u slučaju infektivne bolesti, kao i antikoagulante koji razrjeđuju krv. S obzirom na to da stalno pratimo smjernice, kriteriji nisu više toliko strogi. Naprimjer, ranije osobe koje su imale problema sa štitnom žlijezdom nisu mogle darovati krv, ali sada je to moguće ukoliko su dovedene u eutirotično stanje – objasnila je dr. Đozo.

Oni koji žele pokušati, trebaju doći na razgovor i jednu kratku provjeru stanja, a svakako trebaju ponijeti medicinsku dokumentaciju koju posjeduju.

Čin darivanja

- Čin darivanja krvi traje 5-8 minuta, koji apsolutno nije neugodan, nakon čega se ostaje još 10-15 minuta pod našim nadzorom, kako bi se pritisak stabilizirao i volumen krvi se vratio na normalnu. Gornja granica za darivaoce je 65 godina, ali moguće je produžiti do 70 godina ako je riječ o višestrukom darivaocu koji ima dobre nalaze i dobro se osjeća – navela je dr. Đozo.