Iako teoretske šanse još postoje, poznajući procedure javnih nabavki u BiH sve je izvjesnije da će građani ove zemlje i na Opće izbore u oktobru 2026. godine izaći bez uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i skenera za automatsko brojanje i prijenos rezultata.
Iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH još u aprilu su podsjetili da sredstva za nabavku i uvođenje novih tehnologija u izborni proces nisu osigurana. Krajnji rok za raspisivanje tendera za nabavku opreme ističe u ovom mjesecu.
Drugi nivo
- Prema našoj studiji izvodljivosti, sa svim aktivnostima trebali smo krenuti početkom proljeća i sad u junu raspisati tender. Oprema bi nam trebala biti dostavljena početkom jeseni, da bismo pristupili izradi softvera koji su nam potrebni da bi se ta oprema prilagodila za korištenje na Općim izborima – kazala je za „Avaza“ predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić.
Dodaje da sve što je provođeno u sklopu pilot-projekta bilo je konfigurirano za drugi nivo vlasti te dodaje da je potrebno više vremena, pa je potrebno i skladište za opremu, koje mora biti u funkciji u trenutku isporuke opreme.
Također, dodaje da bi isporuka opreme trebala biti do septembra, a da je nju potrebno i testirati, pa onda i obučiti službenike za korištenje. Procijenjeni troškovi projekta su 110 miliona KM.
- Mi smo provedbom pilot-projekata dokazali da je nove tehnologije moguće implementirati na zadovoljstvo svih učesnika i da nam one mogu osigurati efikasniji, vjerodostojniji i transparentniji izborni proces, koji bi sigurno doprinio boljoj zaštiti integriteta. Naše finansijske projekcije nisu bazirane na istraživanju tržišta, jer za to jednostavno nismo imali vremena, već na cijenama po kojima se nabavljala oprema, a planirali smo i usluge koje prate tu opremu – kaže Hadžiabdić.
Birački odbori
S obzirom na sva iskustva građana i nevladinih organizacija s dosadašnjim izbornim procesima, koje su pratile brojne mahinacije, pitanje je imaju li izbori uopće smisla bez primjene novih tehnologija.
- Redovni izbori su međunarodni standard i oni se moraju održati, ali ćemo imati nedostatak povjerenja u proces koji provedemo. To će biti korak unazad u odnosu na ono što smo dostigli na proteklim izborima. CIK nije imao kontrolu zato što su u biračkim odborima bili predstavnici politike. To je također promijenjeno, sad bi predsjednici biračkih odbora i zamjenici trebale biti osobe koje nisu povezane s politikom – kaže predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić.
Strateški zahvat
Naglašava da je riječ o strateškom zahvatu za državu u koji trebaju biti uključene sve relevantne institucije – od Ministarstava sigurnosti i prometa i komunikacija BiH, Agencije za javne nabavke, IDDEEA-e do telekom operatera.
