U Sarajevu je daans organizirana međunarodna radionica na temu "Budućost rada". Radionica je tematizirala nekoliko međusobno povezanih dimenzija vezanih za budućnost rada: zelenu i digitalnu tranziciju, upotrebu umjetne inteligencije i automatizacije, plavu ekonomiju.

Radionicu je organizirala Unija za Mediteran (UfM), a formalni domaćin je Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine u partnerstvu s Inkubatorom društvenih inovacija - MUNJA.

Događaj je otvorio ministar komunikacija i prometa BiH, Edin Forto, a učesnicima su se obratili i direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Ivan Barbalić i voditelj Sektora za ekonomski razvoj i zapošljavanje pri Sekretarijatu Unije za Mediteran, Mohammed Elrazzaz.

Ministar Forto izrazio je zadovoljstvo jer se ovakva radionica održava u Sarajevu.

- Moja uloga kao ministra je dvostruka. Prvo želim dočekati sve goste iz velikog broja zemalja. Regija za Mediteran ima 43 članice od čega su sve članice Evropske unije, zatim članice iz Sjeverne Afrike i Zaljeva. Bitno je da imamo jednu platformu, da oni dolaze ovdje često i da razmjenujemo iskustva. Sarajevo treba da postane jedan od centara mediteranske regije. A kao ministar u čijem portfelju je i digitalizacija koja je jedna od osnovnih agendi promjene u radnoj snazi, posebno u javnim poslovima, mogu reći da je jako bitno da razmijenimo iskustva, da čujemo šta drugi imaju reći o tom polju - kazao je Forto.

Istakao je da, kada je riječ o digitalizaciji u radnim odnosima, BiH kaska za Evropom.

- Konkretno u digitalizaciji jako kaskamo iako imamo strukturu koju smo postavili još prije deset i više godina, ne koristimo je. Imamo puno pilot projekata širom BiH, ali potrebno je da napravimo daleko veći zamah u smislu digitalizacije i javne uprave, ali i onoga što je potrebno i privatnom sektoru da bude konkurentan. Jer ako imate u Evropi i u regiji procese koji se mogu lako obavljati on-line bez printanja, bez redova, slanje faktura, razmjena podataka, ako to mogu firme u regiji a naše ne mogu, onda naše firme postaju manje konkurentne i teže im je izaći na evropsko tržište. Zbog toga je jako bitno da sustignemo ostale - kazao je Forto.

Dodao je da je ovo prvi put da je Unija ze Mediteran uopšte u Sarajevu i ovo je njihov prvi događaj u BiH.

- Ja ću ih pozvati da dođu još puno puta kako bi mogli razgovarati upravo o tim temama. Jako je bitno napomenuti da Evropska unija ima komesara za Mediteran. Evropska unija je prepoznala značaj regije i izazove koje regija imam, mimo generalnih izazova. Zato je jako bitan regionalni pristup, a za BiH je jako bitno da nije izostavljena iz tih trendova - kazao je Forto.

Direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Ivan Barbalić je istakao da postoji trostruki paradoks, a to je da s jedne strane naši ljudi još uvijek odlaze, s druge strane velika je potražnja za radnicima od naših poslodavaca koji traže da uvezemo radnu snagu, a treća stvar je da i dalje postoji relativno visok stepen nezaposlenosti, a unutar te nezeposlenosti značajan procenat ljudi uopšte ne traži posao.

- Postoji neki nedostatak logike u svemu tome i mi trebamo da shvatimo zbog čega se to dešava. Međutim, kada sam pričao o tom paradoksu na nekim konferencijama vani, shvatio sam da ti problemi, koji nisu samo karakteristični samo za zemlje koje su van EU, sve više postaju nešto što se dešava i u EU - kazao je Barbalić.

Istakao je da je želja BiH da postanemo dio mreža koje se bave tržištem rada unutar Evropske unije.

- Uskoro će se desiti da zemlje koje su kandidati počnu sudjelovati sastancima Mreže i službi za zapošljavanje Evrope kako bi mogli upravo da vidimo kako da razmjenjujemo informacije, kako da znamo da su naši radici zaštićeni, koji su to poslovi u koje treba investirati, kako uticati na obrazovni sistem da stvara kadrove koji će biti upotrijebljeni u nekoj srednjoročnoj dimenziji ali također i dugoročnoj - kazao je Barbalić.

Voditelj Sektora za ekonomski razvoj i zapošljavanje pri Sekretarijatu Unije za Mediteran, Mohammed Elrazzaz je izrazio zadoljstvo jer je prvi put u BiH na događaju koji organizira Unija za Mediteran.

- Moram da kažem da smo mi nastojali u više navrata pokrenuti određene strateške aktivnosti na Balkanu kako bismo prikupili najbolje prakse. Ova radionica koja je upriličena ovom prigodom je upravo prilika da se okupe predstavnici iz regije, iz različitih zemalja koje su članice Unije za Mediteran, kako bi jedni od drugih učili, tu smo kako bi čuli od eksperata iz BiH vaše uspješne priče, pozitivne prakse ali i kako bi se zapravo prikupile priče drugih učesnika iz regije i kako bi se ostvarile eventualne sinergije. Preporuke koje budu napravljene nakon ove radionice će se na neki način odraziti i na neke naše buduće aktivnosti koje planiramo uraditi i na neki način će opredijeliti smjer kojim ćemo ići kada je riječ o ovom dijelu Evrope – poručio je Elrazzaz.

Sveprisutnija neizvjesnost uzrokovane makroekonomskim, geopolitičkim i ekološkim poremećajima sve više otežava vladama i preduzećima donošenje odluka u vezi s budućim poslovima, radnim vještinama, poslovnim modelima i ekonomskim strategijama. Zelena i digitalna transformacija, te umjetna inteligencija predstavljaju trendove koji se često navode kao potencijalni pokretači rasta. Međutim, u manje razvijenim regijama, kao što je i mediteranska regija, ovi izazovi nose opravdanu zabrinutost zbog nedovoljnog i/ili neadekvatnog profesionalnog usmjeravanja, nedostatka traženih vještina i znanja, te nepostojanja strategija kojima bi se implementirale navedene transformacije.

Unija za Mediteran, čija je članica i Bosna i Hercegovina, prepoznala je potrebu za rješavanjem izazova povezanih sa zapošljavanjem u skladu s obvezama koje su Ujedinjeni narodi definirali u svojim Ciljevima za održiv razvoj (Agenda 2030). U tom cilju planirano je održavanje nekoliko radionica, a druga po redu održana je danas u Sarajevu.

Radionica je okupila oko 60 stručnjaka iz Evropske unije i zemalja Mediterana koji su razgovarali i razmijenili mišljenja i iskustva o prednostima i izazovima koje nude zelena i digitalna tranzicija, te umjetna inteligencije u kontekstu stvaranja novih poslova, nestajanja nekih tradicionalnih poslova, te potrebe za razvojem novih vještina na tržištu rada. U jednom od panela, učesnici su se posebno dotakli utjecaja ovih procesa na radna mjesta u ekstremnim situacijama poput klimatskih promjena, oružanih sukoba, migracijskih talasa, pandemija. Jasno je da većina država još uvijek nije otporna na ekstremne situacije i da one uzrokuju velike poremećaje na tržištu rada. Zbog toga je potrebno raditi na strategijama koje će povećati otpornost na ovakve događaje.