NA DANAŠNJI DAN

Enver Šehović: 31. godišnjica pogibije bh. heroja i “Zlatnog ljiljana”

Danas je subota, 27. juli/srpanj 2024. godine, do kraja godine preostalo je još 158 dana

Enver Šehović. N. Manjura / Avaz

I. P.

27.7.2024

Na današnji dan 1993. godine, tokom borbi za Golo brdo na Žuči, poginuo je Enver Šehović, oficir i komandant 1. viteške motorizovane brigade Armije Republike Bosne i Hercegovine. Ukopan je među ostalim bh. velikanima u haremu Ali-pašine džamije u Sarajevu, pored svog prijatelja Safeta Zajke.

Šehović je bio jedan od najčuvenijih boraca sarajevskog ratišta. Proslavio se komandovanjem u Prvoj slavnoj motorizovanoj brigadi. Posthumno je odlikovan najvećim bosanskohercegovačkim priznanjem "Zlatni ljiljan" i "Herojem odbrambenog rata 92-95", te jedna ulica u Sarajevu nosi njegovo ime.

Oslobodio brdo Žuč

Nakon napuštanja JNA, 6. aprila 1992., pristupio je formiranju jedinice u naselju Velešići. Ostat će upamćeno da je zajedno sa svojim velikim prijateljem Safetom Zajkom (također legendarni komandant ARBiH) oslobodio brdo Žuč.

Šehović je bio školovani kadar, poručnik u JNA, radio je u Sarajevu u kasarni Maršal Tito. Uvijek je bio sa svojim saborcima, na prvim linijama, učestvovao u svim bitkama koje su vodile njegove jedinice. 

Kliment Ohridski. Offnews.bg

Umro slavenski prosvjetitelj Kliment Ohridski

916. - Umro slavenski prosvjetitelj Kliment Ohridski, učenik slavenskih prosvjetitelja, solunskih Grka Ćirila i Metodija, jedan od najistaknutijih pisaca stare slavenske književnosti. Poslije misionarskog rada u Panoniji i Moravskoj i boravka u Bugarskoj u Ohridu je podigao manastir koji i sada postoji, a 886. je osnovao školu kroz koju je prošlo gotovo 3.500 učenika.

1835. - Rođen italijanski pisac Đozue Karduči (Giosuè Carducci), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1906., profesor Univerziteta u Bolonji. Osim poezije, pisao je književne, estetske i filološke studije. Djela: pjesničke zbirke "Jambi i epode", "Nove rime", "Barbarske ode".

1841. - U dvoboju poginuo ruski pisac Mihail Jurjevič Ljermontov, čije su čak i pjesme koje je napisao kao dječak ušle u mnoge antologije. Obeshrabren stanjem u Rusiji, padao je u rezignaciju i osjećao nemoć inteligencije da riješi teška pitanja epohe. Zbog slobodoumnih stihova dvaput je protjerivan na Kavkaz. Djela: roman "Junak našeg doba", drama "Maskarada", poeme "Demon", "Mciri", "Pjesma o trgovcu Kalašnikovu", pjesme "Oblaci", "Misao", "Dimiskija", "Borodino"…

1844. - Umro engleski hemičar i fizičar Džon Dalton (John), jedan od osnivača atomske teorije materije. Objasnio je Prustov zakon stalnih proporcija, postavio zakon umnoženih proporcija i prvi određivao relativne atomske mase hemijskih elemenata. Ispitivao je osobine gasova, postavio zakon parcijalnih pritisaka i bavio se meteorologijom. Patio je od sljepila za boje, pa je proučavao i tu anomaliju, koja je po njemu nazvana daltonizam. Shvatanja je izložio u trotomnom djelu "Novi sistem filozofije hemije".

1867. - Rođen španski kompozitor i pijanista Enrike Granados (Enrique), koji je stvarao u romantičarskom maniru, gotovo isključivo na osnovu španske narodne muzike. Djela: klavirska zbirka "Gojekas", "Španske igre" za klavir.

1905. - Petar Lubarda, jedan od najznačajnijih srbijanskih i jugoslavenskih slikara 20. vijeka, rođen je na današnji dan. Slikao je predjele, mrtvu prirodu, portrete, a u posljednjem stvaralačkom periodu se oprobao u apstraktnom slikarstvu, zadržavajući osobeni stil i prepoznatljiv snažan kolorit.

1915. - Rođen italijanski operski pjevač Mario del Monako (Monaco), koga su kritičari proglasili "tenorom epohe". Umjetničku karijeru počeo je 1941. u Milanskoj skali. Zahvaljujući izuzetnom glasu i izvanrednim osjećajem za scenu, stekao je ogromnu popularnost i priznanje kritike.

1917. - Umro švajcarski hirurg Emil Teodor Koher (Theodor Kocher), dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1909. Ispitivao je funkciju štitne žlijezde i znatno doprinio razvoju savremene hirurgije.

1921. - Kanadski ljekari Frederik Grant Benting (Frederick Banting) i Čarls Best (Charles) prvi put izolovali inzulin, što je ubrzo omogućilo efikasno liječenje do tada smrtonosne šećerne bolesti.

Rade Šerbedžija. Net.hr

Rođen Rade Šerbedžija, hrvatski glumac, pjesnik i muzičar

1946. - Rođen Rade Šerbedžija, hrvatski filmski, televizijski i pozorišni glumac, pjesnik i muzičar.

Njegova karijera išla je uzlaznom putanjom od završetka Akademije do 1992. godine, kada se zbog ratnih djejstava Rade s porodicom seli u inozemstvo. Novo okruženje nije bilo blokada za njega i njegov rad, štaviše, donijelo mu je svjetsku slavu ulogama u holivudskim ostvarenjima. Poznate uloge u jugoslavenskim filmovima i serijama: “Iluzija”, “Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata”, “Užička Republika”, “Hajka”, “Nikola Tesla”, “Bravo maestro”, “Usijanje”, “Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj”, “Gospođica”, “Variola vera”, “Banović Strahinja”, “Una”, “Pejzaži u magli”, “Nečista krv”, “Kao rani mraz, Ustanička ulica”… Poznate uloge u holvudskim filmovima: “Hari Poter i darovi smrti”, “Svetac”, “Moćni Džo Jang”, “Stigmata”, “Nemoguća misija 2”, “Svemirski kauboji”, “Sneč”, “Iks ljudi prva klasa”, “Širom zatvorenih očiju”…

1967. - Umro srbijanski pisac Veljko Petrović, koji je pretežno pisao o Vojvodini, njenom ambijentu i ljudima. Prava je završio u Pešti. Prve zbirke stihova objavio je 1914. Bio je i plodan prozni pisac, a pisao je i studije o književnosti i slikarstvu. Djela: zbirke pjesama "Rodoljubive pesme", "Na pragu", "Stihovi", zbirke pripovijedaka "Bunja i drugi u Ravangradu", "Varljivo proleće", "Pomerene savesti", "Prepelica u ruci", "Dah života", "Moloh".

1981. - Preminuo američki filmski režiser njemačkog porijekla Vilijam Vajler (William Wyler), čiji se filmovi odlikuju stilskom perfekcijom. Dobio je Oskare za filmove "Gospođa Miniver", "Ben Hur" i "Najljepše godine našeg života". Ostali filmovi: "Orkanski visovi", "Male lisice", "Kako ukrasti milion dolara", "Nasljednica", "Detektivska priča", "Keri", "Praznik u Rimu", "Prijateljsko ubjeđivanje".

1984. - Umro engleski filmski i pozorišni glumac Džejms Mejson (James Mason), koji je najčešće tumačio karakterne uloge pametnih i sebi okrenutih ličnosti. Filmovi: "Bjegunac", "Sedmi veo", "Čovjek u sivom", "Zvijezda je rođena", "Julije Cezar", "Lolita", "Sjever - sjeverozapad", "Lord Džim", "Galeb", "Ubistvo po narudžbi".

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.