Hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman najavio je nastavak kontinuiteta dosadašnje politike prema Bosni i Hercegovini.

Kako je kazao za HRT, dosadašnji pristup hrvatske politike prema BiH će se nastaviti i on će se odvijati u dva smjera.

Dva pravca

- Svaka demokratska država nastavlja provoditi politiku koja je od nacionalnog, strateškog interesa za zemlju. 

Prije svega mi ćemo se još snažnije fokusirati na bezuslovnu podršku legitimnim političkim predstavnicima hrvatskog naroda da ostvare svoja prava jednakopravnosti jer Hrvati su u BiH konstitutivan narod, da se izmjeni izborni zakon koji bi eliminirao sve diskriminacije u izbornom procesu, jačat ćemo naš glas da se pregovori otvore što prije jer je to i u našem interesu. 

Drugi pravac koji ide usporedno s političkim, to je naš odnos i obveza prema pomoći Hrvatima u BiH, koji se odvija kroz materijalnu i financijsku pomoć, razne projekte, prekograničnu suradnju. Davat ćemo pomoć nacionalnim sredstvima i evropskim fondovima - rekao je on.

Naglasio je kako je Hrvatska učinila veliki napor i postignuća na evropskom putu BiH.

- Želim istaknuti i snažnu volju i velike napore koje je uložila predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto upravo u intenzivnim razgovorima, u snažnoj volji kako bi uvjerila i ostale političke aktere u Bosni i Hercegovini. Dakle, ovdje sve ovisi o političkoj volji svih aktera kojima je u interesu budućnost Bosne i Hercegovine unutar Evropske unije - naveo je on.

Istakao je kako će Izborni zakon donijeti mir, stabilnost i jednakopravnost naroda. Naveo je kako smatra da pitanje u izbornom sistemu BiH koje se odnosi na način biranja članova Predsjedništva BiH još nije riješeno, uprkos insistiranju Hrvatske.

Upitan da li je za BiH dobro da politička rješenja dolaze izvana ako se politčki akteri ne mogu dogovoriti, kaže kako se radi o demokratskom deficitu.

- Ako vam neko u politički okvir nameće odluke sa strane, to govori, s jedne strane, o demokratskom deficitu te zemlje, a s druge strane, možda se nema povjerenja u političke lidere te zemlje. Najbolji je dogovor i najbolji su rezultati i odluke onih koji su izabrani. Znači, izabrani legitimni predstavnici triju konstitutivnih naroda i ostalih građana - kazao je Grlić Radman.

Diskriminirajući izborni zakon

Potom je naveo kako je trenutni izborni zakon diskriminirajući, te je naveo glavni izvor nestabilnosti.

- Komšić je glavni izvor nestabilnosti. On se predstavlja kao hrvatski predstavnik, a to je doista apsurdno kada imamo u vidu činjenicu da on nije izabran glasovima hrvatskog naroda, tako da u Predsjedništvu, koje je zamišljeno tako da reprezentira tri konstitutivna naroda, imate jednog srpskog predstavnika i dva bošnjačka predstavnika. 

Mislim da bošnjački narod kao brojčano najveći ima odgovornost i da bi trebao biti svjesan da je jedino jednakopravnost moguća za budućnost Bosne i Hercegovine. Hrvati u Bosni i Hercegovini su autohtoni narod, Hrvati u Bosni i Hercegovini su starosjedilački narod i oni moraju imati jednaka prava kao što imaju i svi ostali narodi u Bosni i Hercegovini - izjavio je on.

Grlić Radman se dotakao i izjava Milorada Dodika, navodeći kako one ne doprinose stabilnosti naše zemlje.

- Prema vani se postavlja pitanje kako će BiHizgledati ako postoje takve negativne tendencije a to je taj srpski separatizam koji ne može biti u okviru međunarodno priznate BiH, jer teritorijalni integritet BiH je zagarantovan Dejtonsko-Pariškim sporazumom. 

BiH je priznat kao cjelovita suverena i nezavisna država i svaka tendencija separatizma je neprihvatljiva u međunarodnoj zajednici. Hrvatska je protiv takvih politika koje rastaču temelje BiH. To je jedna država dva entiteta i tri konstitutivan naroda i ostalih građana, i jedino takva može postati članica EU i NATO-a. To je strateški nacionalni hrvatski interes i to ćemo nastaviti još intenzivnije - poručio je Grlić Radman.

O Rezoluciji o Srebrenici

Komentarišući usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici, rekao je da se zemlje, koje negiraju genocid na Balkanu, moraju suočiti s time.

-  Ono što je rezolucija učinila ona je samo potvrdila odluku međunarodnog suda. Genocid koji je počinjen u UN zoni Srebrenici također je potvrdila da je Srbija povrijedila konvenciju o genocidu da nije osudila počinitelje i osim toga tu su zločini prema najbližima i žrtvama također poricanje i iskrivljavanje i glorifikacija i što je neprihvatljivo da ti zločinci šetaju i da postoje oni koji još nisu osuđeni. 

Ono što je rezolucija htjela to je da se 11. jula komemorira kako bi se održalo živim sjećanje na te žrtve i kako bi se mladim generacijama i kako bi se mladim osvijestilo da takvi zločini ne zastarijevaju da ih sjećamo tih žrtva. Tu nekakvih pravnih obaveza nema osim tog komemorativnog - navoe je on.

Prilikom gostovanja na HRT-u rekao je kako ne bi bilo cjelovite Bosne i Hercegovine bez Hrvatske.

- Temeljom splitske deklaracije Hrvatska je sudjelovala u sprečavanju genocida u Bihaću i Žepi kao što se zaboravlja da je Hrvatska prihvatila 850 hiljada izbjeglica žena i djece, pa čak i dio porodice predsjednika Izetbegovića, dok su im muževi možda ratovali protiv Hrvata. Da nije bilo Hrvatske ne bi bilo cjelovite BiH - poručio je Grlić Radman za HRT.