Zbog ustavnog uređenja Bosna i Hercegovina ponekad treba više vremena da usaglasi nužna rješenja za pristup Evropskoj uniji, ali uz puno poštivanje postojećeg mehanizma koordinacije, ustavne strukture i nadležnosti, može se doći do svih rješenja - rečeno je danas na konferenciji pod nazivom "Pristupni pregovori Bosne i Hercegovine s Europskom unijom" koja je održana u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Konferencija, koju je organizirao Ured predsjedavajuće Vijeća ministara BiH zajedno s Direkcijom za evropske integracije, okupila je visoke dužnosnike na svim nivoima vlasti u BiH, predstavnike Evropske komisije i šefove timova za pregovore o članstvu u Evropsku uniju iz zemalja regije.

Cilj konferencije je, kako je rečeno, informirati donositelje odluka svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini te predstaviti obaveze koje predstoje u procesu pristupnih pregovora s Evropskom unijom.

Konferenciju je otvorila predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, koja je kazala da je odlukom Evropskog vijeća o otvaranju pregovora ostvaren historijski iskorak kada je pitanju proces integriranja, čime je prepoznat njihov rad i napredak, ali i motiv za buduće aktivnosti.

Novo poglavlje

- Otvorili smo novo poglavlje naših odnosa, ali smo preuzeli i veliki dio obaveza. Svjesni izuzetno zahtjevnog razdoblja, odmah smo nakon otvaranja pregovora službeno pokrenuli cijeli niz događaja kako bismo pratili dinamiku - istakla je.

Krišto je podsjetila da su održali prvi sastanak na visokom nivou sa EU te da se svakodnevno informiraju o pregovaračkom procesu i pravnoj stečevini EU, ali i da pokreću procedure i pristupaju procesu imenovanja pregovarača i tima za pregovore.

- Današnja konferencija ima poruku koja glasi da smo spremni i da ćemo odgovoriti na svaki zadatak na evropskom putu. Svjesna sam da nema lakih rješenja i prečica. Ali uz odlučnost i saradnju, te zajednički rad, jačanjem povjerenja i poštovanja, uvjerena sam da možemo ostvariti naše ciljeve - podvukla je Kristo.

Direktorica Direkcije za evropske integracije Elvira Habota kazala je da je zeleno svjetlo za otvaranje pregovora sa EU veliko postignuće, ali istovremeno početak najznačajnije faze ovog procesa koji će biti izuzetno zahtjevan za institucije i za politiku, te društvo uopšte.

- Put pred nama ima nekoliko faza i prate ga brojne procedure, a i dosta novina koje donosi nova metodologija po kojoj će pregovori sa BiH biti vođeni – kazala je.

Iskustva drugih država

Habota je zahvalila kolegama iz regije od kojih su čuli o iskustvima u pristupnim pregovorima njihovih država, a kako bi naučene lekcije najbolje primijenili.

- Jedna od tih lekcija sigurno je da se pregovori tiču svih nas i zato trebaju biti vlasništvo svih nas. Posla ima za sve nivoe vlasti, a i za predstavnike privrede, akademske zajednice, civilnog društva i medija. Najveća odgovornost će biti na politici, jer će pregovori tražiti donošenje važnih, ali i teških političkih odluka. A motor procesa trebaju biti izvršne i zakonodavne vlasti u BiH koje će biti odgovorne za predlaganje, usvajanje i provedbu novih i brzih reformi – istakla je Habota.

Naglašava da je to važno jer se ne pregovara o sadržaju propisa EU koje će BiH preuzeti u cijelosti i provesti, nego sa državama članicama o tome kako će BiH i kada to uraditi te koliko će to koštati.

- Znači najznačajniji dio pristupnih pregovora obavlja se "u kući", jer pregovori s Briselom traže predstavljanje postignutih dogovora. Treća lekcija je da će brzina pregovora ovisiti o nama samima, odnosno, koliko budemo brzo radili na ispunjavanju zadataka iz mjerila prvo za otvaranje klastera, a onda i zatvaranje svakog pojedinačnog poglavlja – pojasnila je.

Najavila je da je sljedeći korak usvajanje pregovaračkog okvira i sazivanje prve međuvladine konferencije te da su pred vlastima u Bosni i Hercegovini tri ključna zadatka.

Kako kaže Habota, prvi je poduzimanje svih relevantnih koraka iz preporuke Evropske komisije iz 2022. godine. Podsjetila je da se radi o osam koraka od kojih je jedan dio već završen, a na drugima se radi te izdvojila novi zakon o VSTV-u i zakon o sudovima u BiH.

- Drugi zadatak su pripreme za sastanke eksplanatornog pregleda. Institucije su krajem aprila dobile materijale sa sastanaka eksplanatornog pregleda Evropske komisije sa Sjevernom Makedonijom, Albanijom, Ukrajinom i Moldavijom, te sada imaju zadatak ove materijale detaljno analizirati. Bitno je da se ovaj dio posla shvati ozbiljno, jer nakon ove pripreme možemo očekivati sastanke s Evropskom komisijom čiji je cilj da dobijemo odgovore na pitanja o propisima EU koja u analizi prikupimo – kazala je.

Efikasna struktura

Treći zadatak je, dodala je, uspostava efikasne strukture za pregovore te istakla da je na posljednjem sastanku Kolegija za evropske integracije ocijenjeno prioritetom.

- Govorimo o glavnom pregovaraču, pregovaračkom timu te delegaciji za pregovore. Struka će odraditi svoj dio posla, a naravno finalne odluke bit će na politici – istakla je Habota.

Podvlači da za sljedeći korak u procesu trebaju nove i vidljive rezultate imati što prije, a najkasnije do objave novog godišnjeg izvještaja Evropske komisije.

- Izazova je mnogo i bit će ih, ali nam to ne može biti izgovor da ne radimo, posebno sada kada smo nakon dugo vremena ostvarili tako dobre rezultate i kad su nam vrata EU otvorena – zaključila je.

Direktorica za zapadni Balkan pri Generalnoj direkciji Europske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR) i glavni pregovarač u ime EU za BiH Valentina Superti poručila je da su vrata EU širom otvorena za BiH te da BiH treba da iskoristi vrijeme i uradi sve relevantne korake u reformama, među kojima je i usvajanje državnog budžeta za 2024. godinu kako bi se implementirale odluke koje su usvojene.

- Pregovori su zahtjevan zadatak, ali konačan cilj je pristupanje EU. Pregovarački proces je bitan jer ima moć koja omogućava zemlji da se razvija i bude sigurna – naglasila je.

Šef Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler kazao je da su EU integracija sveobuhvatni proces, te da je pred BiH puno mogućnosti i posla.

Riješiti političku krizu

Govorio je o stanju u javnoj upravi u BiH te naveo da će biti jako zaposlene i da će pregled stanja pokazati šta treba uraditi u vezi javne uprave. Također je naglasio da taj sveobuhvatan proces obuhvata i predan rad PSBiH i civilnog sektora.

Najavio je da će uskoro u BiH doći komesar Evropske komisije za proširenje Oliver Varhelji te da je potrebno njegov dolazak iskoristi i riješiti političku krizu.

Gosti konferencije bili su politički predstavnici i eksperti iz regije za proces pristupnih pregovora čija su iskustva od velikog značaja za bh. institucije koje će biti u direktnoj korespondenciji sa Briselom.

Među njima su: ministrica za evropske integracije i šef pregovaračkog tima Srbije za pregovore o članstvu u EU Tanja Miščević, bivši glavni pregovarač Hrvatske u pregovorima o pristupanju sa EU Vladimir Drobnjak, državna tajnica i zamjenica glavnog pregovarača Sjeverne Makedonije u pregovorima o pristupanju sa EU Drita Abdiu Halili te bivši ministar evropskih poslova i bivši glavni pregovarač Crne Gore u pregovorima o pristupanju sa EU Aleksandar Andrija Pejović.