Akcija "Pandora", koja je provedena krajem aprila, a koju je podržao Europol, za epilog je imala 21 uhapšenu osobu nakon racije u 12 pozivnih centara u Njemačkoj, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu i Libanu, a koji su označeni kao izvor prevare velikog broja osoba.
Kako su naveli iz Europola, razotkriveni su različiti načini kako su putem hiljada poziva varani ljudi - od šokantnih lažnih policijskih poziva, uvjerljivih investicijskih prevara, pa čak i ljubavnih prevara.
Početak operacije
U naporima organa za provođenje zakona bez presedana, opsežna njemačka istraga razvila se u operaciju Pandora, koja je u konačnici identificirala 39 osumnjičenih.
Operacija Pandora započela je s bankovnim šalterom u Frajburg u Njemačkoj. Kada je u decembru 2023. klijent zatražio da podigne više od 100.000 eura u gotovini, šalterskom se službeniku to učinilo sumnjivim, a ubrzo je saznao da je klijent postao žrtva "prevare lažnog policajca".
Bankarski službenik je o svemu obavijestio policiju koja je spriječila žrtvu da novac preda prevarantima.
Umjesto da preuzmu veliku svotu novca, prevarante je uhapsila policija Frajburga. Naknadno je stavljen nadzor stavljena telefonska linija žrtve, a proučavajući ovaj slučaj, istražitelji su ubrzo shvatili da se telefonski brojevi koje su koristili počinitelji mogu povezati s više od 28.000 prevarantskih poziva u samo 48 sati.
Rad na ovim slučavima je nastavljen, a istraga se širila te su policijski organi ustavovili da su počinitelji, sa adresama u razliitim zemljama, provodili sve vrste telefonskih prevara.
Trikovi prevaranata
Predstavljali su se kao bliski rođaci, zaposlenici banke, agenti službe za korisnike ili policajci. Koristeći razne taktike manipulacije, šokirali bi i prevarili svoje žrtve za njihovu ušteđevinu. Koristeći se lažnim obećanjima o isplatama na lutriji, mogućnostima ulaganja, zahtjevima za naplatom dugova, prevarama s prepaid karticama ili šok-pozivima, prevaranti su nemilosrdno ciljali na svoje sljedeće potencijalne žrtve.
Kako se istraga sve više širila i postajala sve veća i složenija, organi za provođenje zakona približavali su se pozivnim centrima u Albaniji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u Libanu.
Naime, ispostavilo se da je kriminalna mreža odgovorna za lažne pozive uspostavila je svoje djelovanje na koordiniran način, fokusirajući se na različite prioritete u svakoj zemlji.
Upraćeni razgovori
Dok su se prevare u vezi s naplatom potraživanja uglavnom odvijale iz Bosne i Hercegovine, pozivi za prevare u online bankarstvu upućivani su s Kosova. Investicijski prevaranti zvali su uglavnom iz Albanije, a kriminalci specijalizirani za prevare s prepaid karticama sjedili su za stolovima u Libanu.
Njemački istražitelji uspjeli su pratiti razgovore koji dolaze iz brojnih pozivnih centara i to u stvarnom vremenu. Od decembra 2023. nadalje, više od stotinu službenika bilo je raspoređeno danonoćno u Državnom uredu kriminalističke policije Baden-Württemberga odakle su osigurali sadržaj preko 1,3 miliona zlonamjernih poziva, odnosno razgovora. U dogovoru s Uredom javnog tužitelja u Freiburgu i kasnije Uredom javnog tužitelja u Karlsruheu, cilj je bio spriječiti ovakve prevare u Njemačkoj.
Službenici su, kako navode iz Europola, pratili i do 30 razgovora istovremeno. Državni ured kriminalističke policije uspostavio je vlastiti pozivni centar za suzbijanje međunarodnog kriminala, a istražitelji su radili u smjenama i imali jedan primarni cilj - spriječiti da se prevara dogodi. Čim se pokazalo da svatko ko je primio poziv može postati žrtva prevare, policija bi upozoravala potencijalnu žrtvu.
Spriječena prevara
U samo četiri mjeseca upućeno je više od 7.500 poziva, a policijski službenici uspjeli su spriječiti finansijske gubitke za žrtve u preko osamdeset posto sllučajeva u kojima bi potencijalna šteta iznosila više od 10 miliona eura.
Osim što su spriječili prevare, istražitelji su mapirali lokacije s kojih su pozivi dolazili. Dobivanjem podataka o telefonskim brojevima, vlasnicima i tehničkoj infrastrukturi poput servera, plan je bio da se počiniteljima u konačnici sruši cijela infrastruktura pozivnog centra.
Europol je podržao ovu istragu pružanjem prilagođene analitičke podrške, pridonoseći tako ukupnoj obavještajnoj slici.
Uoči dana akcije, Europol je bio domaćin nekoliko operativnih sastanaka, pružajući operativnu koordinaciju i finansijsku podršku u pripremi planiranih racija. Kada je došlo vrijeme da se prekinu operacije kriminalaca u nekoliko zemalja, Europol je u svom sjedištu ugostio operativni koordinacijski centar. Osim operativne podrške na dan akcije, Europol je na lokacije u inostranstvu rasporedio i službenike s mobilnim uredima, čime je olakšano prikupljanje i analiza forenzičkih dokaza.
Više od 60 njemačkih policijskih službenika, potpomognuti stotinama svojih kolega u Albaniji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu i Libanu, kao i stručnjaci Europola, pretresli su desetke stambenih i poslovnih prostora.
Osim hapšenja 21 osobe, policajci su uspjeli osigurati opsežan dokazni materijal poput nosača podataka, dokumenata, gotovine i imovine u vrijednosti od milion jun eura. Zaplijenjen je i veliki broj elektroničkih dokaza koji bi trebali omogućiti istražnim tijelima da dođu do informacija o mogućim daljnjim pozivnim centrima i novim prevarantima, istakli su iz Europola.
