Lider SBB-a i bivši ministar sigurnosti Fahrudin Radončić za N1 govorio je o političkoj situaciji u jeku posljednje krize u odnosima, te se osvrnuo na nedavne američke sankcije za pojedine političare.

Mnogo se očekuje od sastanka Kristijana Šmita s Aleksandrom Vučićem. Mislite li da bi taj sastanak mogao polučiti bilo šta značajno, da li bi mogao ublažiti retoriku između Dodika i Šmita?

- Važna stvar za BiH i region je da Vučić i Šmit imaju sastanak, time je praktično Beograd htio da kaže da priznaje instituciju visokog predstavnika, što Dodik ni po koju cijenu ne želi. Bitno je i za gospodina Šmita i za domaće političke aktere da održavamo odnose s Beogradom, Zagrebom i Budimpeštom, da i mi kažemo svoju priču. Sastanak je već uspješan time što se dogodio.

Mislite li da je tema bila državna imovina i da li mislite da u tom kontekstu Aleksandar Vučić ima šta da kaže Šmitu, i obrnuto?

- Imao sam s predsjednikom Vučićem 20-ak sastanaka, što javnih što privatnih. Jako je teško nagađati o čemu će dvojica sagovornika razgovarati, da li će se složiti ili neće. Mislim da pitanje državne imovine tangira i zvanični Beograd, ali vjerujem da će se to pitanje riješiti u skladu s Ustavom, što znači najbolji interes BiH i svih njenih građana.

Što se tiče posjete mađarskog premijera, da li je prijateljstvo Budimpešte iskreno prema svima u BiH? Stiče se dojam da je posjeta Sarajevu više protokolarna, a posjeta Banjoj Luci iskrenija, prijateljska.

- Ne bih se bavio gradacijom, pravi se u Sarajevu jedna ružna slika o “neprijateljima”. Vidjeli ste kada smo razgovarali o kandidatskom statusu koliko je bitna podrška Zagreba i Budimpešte. Da su oni rekli „stop“, mi ne bismo mogli dobiti to. Mađarska se tu pokazala kao veliki prijatelj, ne entiteta RS, nego BiH, jer su prešli važnu stepenicu. Orban je uradio dobru stvar što je prvo došao u institucije BiH.

Novi problem

Sastanak Vučića i Šmita je došao u danu kada ističe rok koji je Milorad Dodik dao i međunarodnoj zajednici i koalicionim partnerima da ukinu Šmitovo nametanje Izbornog zakona, a danas je čak rekao da će 23. aprila RS imati svoj izborni zakon. Mislite li da je ozbiljan u svojim tvrdnjama?

- Kada je destrukcija u pitanju, Dodika ne treba potcjenjivati. On je veoma ozbiljan, ali nije istrajan. U trenucima kada nije postojala državna koalicija iz koje je on izašao, ja sam kao šef tima uradio izvanredne rezultate za vrijeme korone. Mislim da Dodik stalno ponavlja tu tezu da ne postoji državna koalicija, dao je elaboraciju da je to zbirna koalicija i da će se kroz koji mjesec nastaviti rad Vijeća ministara.

Da li radi dobro Vijeće ministara BiH?

- Imali smo jedan period kada je VM jako dobro radilo, riješeno je pitanje EUROPOL-a, Frontexa, sve je urađeno za kratko vrijeme. Mislim da je to bilo dobro za BiH i mislim da će se vratiti u staru formu ukoliko Dodik ne želi ići u separatističku avanturu koja bi njega najviše koštala. Vidite kako američke sankcije bole, a sada prerastaju u novi stepen. Može doći ne do ozbiljnog problema, nego do nerješivog kolapsa.

Mnogi prognoziraju da bi moglo doći do širenja crne liste. Uvijek kada se Vi spominjete, potcrtaju se između redova Vaše bliske veze s diplomatskim predstavnicima i Ambasadom SAD. Biste li rekli da su ovi navodi, pa i o stavljanju SNSD-a na crnu listu, tačni? Da li očekujete ili vidite to kao jedan od scenarija?

- To su urbane legende da je „Radončić blizak zapadnim ambasadama“, nema tu ništa u nekom smislu kako se spekuliše. Ja sam se kao ministar sigurnosti i predsjednik SBB-a trudio da se BiH, jer ne vidim alternativu, što više nasloni na zapadnu civilizaciju – na SAD i EU. Vrijeme je pokazalo da su sankcije, pogotovo ako ih prihvate Velika Britanija i Njemačka, itekako efikasno sredstvo discipliniranja različitih entuzijasta koji negiraju ovu zemlju. Ne znam da li će biti novih osoba na crnim listama, ko će biti na njima, ali znam iz dosadašnjeg iskustva da se niko tamo nije našao nezasluženo. Mislim da ima ljudi i u srpskom i u bošnjačkom i u hrvatskom korpusu koji ne mogu da spavaju mirno, a oni bolje od mene znaju zbog čega.

Historijski kuriozitet

Pojedini analitičari koji prate diplomatska kretanja navode da Amerikanci žele da završe posao kada je riječ o BiH, da tri velike nacionalne stranke dobiju svoje alternative. Mogu li sankcije biti poželjan ili dobar recept za Vašington, a gledajući to kroz iskustvo SDS-a, koji je ovih dana ostao bez svog bankovnog računa? Stranačko rukovodstvo, ipak, govori da će izaći na izbore, ali upitno je kako će podnijeti finansijski izvještaj.

- Vi znate historijsku situaciju, koja je, nažalost, tačna, da je pred predsjednikom Izetbegovićem bilo pitanje da li treba ukinuti SDS. On je, prema toj urbanoj legendi ili istini, rekao „ne, neka SDS-a“. Ono što Izetbegović nije mogao ili htio uraditi ili Amerikanci, sada rade sankcije, a to je da SDS nestane s političke scene.

Da li će oni promijeniti ime ili se registrovati kao nova stranka, manje je važno, ali mislim da bi bilo dobro da SDS, kao stranka koja je rukovodila genocidom, nestane s političke scene. Možemo mi biti jako nervozni prema SNSD-u, imamo i previše argumenata, ali svi zaboravljamo da je genocid urađen pod SDS-om i da se sada može desiti historijski kuriozitet da sankcije koje su bile prvenstveno namijenjene Dodiku i SNSD-u kolateralno uklone s političke scene ili natjeraju da se promijeni i SDS.

Da li se može očekivati da se zbog aktuelnih američkih sankcija promijeni politička scena u BiH?

- Ukoliko te sankcije budu podrazumijevale čvrst, nepokolebljiv ekonomski dio i dimenziju, mislim da će se to dogoditi. Ako to bude jedna vrsta političkog populizma ili discipliniranja na javnoj sceni bez ekonomskih šteta po nosioce destruktivnih politika, onda to neće biti slučaj.