Zaposleni u SDS idu na biro, odlučeno je na stranačkom sastanku, saznaje Srpskainfo.

To je samo jedna od velikih posljedica po vodeću opozicionu stranku u RS nakon što im je banka ugasila račun, uz obrazloženje da se od 2004. nalaze pod sankcijama američkog Ministarstva finansija. Tada su optuženi da pomažu skrivanje haškog bjegunca Radovana Karadžića.

Naime, ne postoji način da, u skladu sa zakonom, za više od 30 radnika isplate plaće. 

–Problem je veliki. Najvjerovatnije će doći do toga da ćemo biti prinuđeni da, na neki način, konzerviramo stranku, da se zaposleni radnici upute na šaltere Zavoda za zapošljavanje, da ostvare svoja radnička prava. Sve što je materijalni trošak, bilo da je riječ o zakupu ili o nekim režijskim troškovima, poput struje, telefona i slično, otkazujemo ugovore. Naravno, u iščekivanju da se u bližoj perspektivi brišemo s te liste, čime bismo stvorili uslove da kod bilo koje poslovne banke u RS otvorimo račun i da nastavimo redovno poslovanje. I da povučemo tranše iz budžeta, grantove opština, članarinu – kaže za Srpskainfo jedan od funkcionera SDS.

Kako saznaje Srpskainfo, problem za ovu stranku je i to što ima neizmirenih dugova prema dobavljačima, a sada nema računa preko kojih bi ih plaćala. U takvim mogućnostima nije isključeno čak pokretanje stečaja.

- SDS ima imovinu koja prevazilazi iznos dugovanja. U slučaju da povjerioci pokrenu stečaj, oni će naći način da se naplate. U slučaju zvaničnog gašenja stranke, u njenom Statutu piše da sva (preostala) imovina pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi – priče sagovornik Srpskeinfo.

Ugrožen izlazak na izbore

I dok je ova mogućnost još daleko, na pragu je sljedeći, realniji problem za SDS, a to je nemogućnost izlaska na izbore.

- Jedna od osnovnih odredbi Izbornog zakona jeste da uz prijavu za izbore stranka obavezno prikaže i broj namjenskog računa za izbore. Obzirom da nam je ugašen glavni transakcioni račun, ne možemo otvoriti ni podračun za lokalne izbore, odnosno ne možemo se prijaviti kod CIK BiH kao stranka za učešće u izbornom procesu. Taj račun se otvara kod poslovne banke u kojoj imamo glavni račun. I promet tog namjenskog računa se kroz godišnji izvještaj prikazuje zajedno sa prometom glavnog računa. Nigdje ne možemo bilo šta da otvorimo u poslovnim bankama – tvrdi izvor Srpskainfo.

Hoće li osnovati novu stranku?

Kako je objavljeno na Facebook stranici SDS-a, u Istočnoj Ilidži jučer je održan sastanak predsjednika SDS Milana Miličevića sa (grado)načelnicima SDS i šefovima klubova poslanika u Narodnoj skupštini RS i Parlamentarnoj skupštini BiH u okviru priprema za predstojeće lokalne izbore.

Predsjednik SDS-a Milan Miličević za Srpskainfo kaže da je bio radni sastanak posvećen izborima, ali i gašenju računa. Potvrdio je da je razmatrana opcija registracije novog političkog subjekta, ali isključivo kao krajnja mogućnost.

–To zakonski može biti opcija, mi smo nju razmatrali kao mogućnost ukoliko se ne uspije ono što nam je prioritetni cilj, to je da stranka na legalan način dobije mogućnost otavaranja podračuna u nekoj od banaka. Jer je SDS ugroženo pravo za nastupanje na izborima. Ta varijanta, to je zadnja varijanta koja je možda pomenuta u razgovoru, ali nije opcija na koju računamo. Generalno, razgovarali smo kako da izađemo iz ove krize. Napravili smo smo interne planove. Naravno, ne možemo u tom formatu donijeti nikakve odluke, ali na Presjedništvu i Glavnom odboru SDS ćemo donositi zaključke. Zato ih sada ne bih ni pomijao jer još nisu usvojeni – kaže predsjednik stranke.

Ulogu bankovnog računa u predizbornoj kampanji dodatno je „podebljao“ visoki predstavnik Kristijan Šmit, namećući izmjene Izbornog zakona BiH. Jasno je da izborni račun nije isto što i glavni, ali se u mnogim odredbama spominje prebacivanje novca s jednog računa na drugi, što ide u prilog tezi da je gašenje računa ujedno i izborna rampa za partije.

Šmit i bankovni račun

U zakonu kojeg je visoki predstavnik donio piše da politička stranka i nezavisni kandidat koji učestvuju na izborima za organe vlasti BiH na svim nivoima dužni su otvoriti poseban račun za finansiranje troškova izborne kampanje, najkasnije s danom podnošenja prijave za ovjeru za učešće na izborima. Najranije tri mjeseca prije dana podnošenja prijave za ovjeru.

- Sredstva koja politička stranka i nezavisni kandidat koji učestvuju na izborima za organe vlasti BiH na svim nivoima namjeravaju utrošiti za izbornu kampanju moraju biti unaprijed uplaćena na poseban račun za finansiranje izborne kampanje. Na poseban račun za finansiranje izborne kampanje ne smiju se primati druge uplate, osim onih namijenjenih za finansiranje izborne kampanje, niti se sredstva s tog računa smiju koristiti za bilo koju drugu svrhu, osim podmirenja troškova izborne kampanje. Ako nakon uplate svih transakcija, u skladu s ovim zakonom, na posebnom računu za finansiranje izborne kampanje političke stranke preostanu neutrošena sredstva, оnа se uplaćuju na transakcijski račun centrale političke stranke – piše u ovim izmjenama.

Zavisi od banaka

Isto tako, ako sredstva na posebnom računu za finansiranje izborne kampanje nisu dovoljna za izmirenje troškova, politička stranka је obavezna da neizmirene obaveze ро osnovu troškova izborne kampanje plati s računa centrale političke stranke.

- Ako nakon završetka svih transakcija, u skladu s ovim zakonom, na posebnom računu za finansiranje izborne kampanje nezavisnog kandidata preostanu neutrošena sredstva, оnа se vraćaju svim izvorima ili donatorima – navodi se.

Vehid Šehić iz Kolicije za fer i poštene izbore „Pod lupom“ ipak je mišljenja da zatvaranje glavnog računa partiji ne znači i kraj mogućnosti njenog učešća na izborima. Ipak, sve je do volje banaka.

- Svaka politička stranka mora CIK dostaviti poseban finansijski izvještaj kada su u pitanju izbori, od donošenja odluke o raspisivanju do završetka izbora. Podnosi se završni račun, finansijski izvještaj o prikupljenim i potrošenim sredstvima. Tako da mislim da zatvaranje računa centrale neće biti prepreka političkoj stranci da može otvoriti poseban račun za izbore. Ali, ne znam da li će banke odobriti otvaranje tog računa, to zavisi od banaka – kaže Šehić.