U sklopu Diplomatskog foruma u Antaliji (ADF) održan je panel "Izazovi i mogućnosti na Balkanu" na kojem je naglašen značaj evropskog puta za regiju, ali i značaj regije Zapadnog Balkana za cijelu Evropu.

Ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić posebno je naglasio značaj regionalnih inicijativa s ciljem snažnije integracije zemalja regije.

- Mi smo pokrenuli inicijativu "Otvoreni Balkan" gdje učestvuju Albanija i Sjeverna Makedonija, ali i Evropska unija je podržala u smislu regionalnog tržišta. Ne treba to mnogo politizovati - kazao je Dačić.

Također je komentarisao i najnovija geopolitička dešavanja u svijetu i njihove refleksije na regiju Balkana.

- Slažem se da ne trebamo dozvoliti ničiji imperijalistički uticaj, ali ne samo ruski imperijalni uticaj. Ja sam 2013. godine potpisao Briselski sporazum i za mene je Evropska unija nesposobna da sprovede ono što smo potpisali, a to je formiranje Zajednice srpskih opština. Kakav kredibilitet ima? Također, 1990-tih godina je trebalo da se više pregovara o budućnosti Jugoslavije, da se Jugoslavija raspadne u miru - kazao je Dačić.

Istakao je da svakako postoje brojna pitanja oko kojih zemlje u regiji Balkana mogu da sarađuju.

- Mi danas možemo da rješavamo naše međusobne odnose, ali u 21. vijeku mi nemamo autoput između Beograda i Sarajeva, ima pet-šest godina od inicijative koju je podržala i Turska da se napravi autoput, a mi ne možemo da se dogovorimo kojom trasom će da ide taj autoput. Ima milion stvari oko kojih možemo da radimo - kazao je Dačić.

Optimista je

Ministar vanjskih poslova Crne Gore Filip Ivanović izjavio je da je ujedinjenje regije Balkana važno i za cijelu Evropsku uniju.

- Najnoviji događaji u drugim dijelovima svijeta, ali i u Evropi pokazuju da se sigurnost i stabilnost Evrope najbolje može postići ujedinjenjem kontinenta, a ujedinjenje kontinenta se najbolje postiže članstvom u EU. Sada imamo novu drugačiju perspektivu. Prošle godine smo čuli da je 2030. godina do koje će EU biti spremna da prihvati nove članice. Mislim da je ovo ozbiljna izjava. Konačno institucije EU-a razmišljaju više na politički način nego samo tehnički kada se radi o proširenju - kazao je Ivanović.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković izjavio je da je optimista po pitanju odluke o otvaranju pristupnih pregovora s EU u martu ove godine.

- Optimističan sam jer smo postigli dobre rezultate u posljednjih 13 mjeseci. EU može vidjeti da smo pokazali da je saradnja u ovom dijelu svijeta moguća. Naša konačna destinacija je EU i punopravno članstvo. Nije lako, zbog naše bolne historije. U Bosni i Hercegovini imamo veliki problem da sjednemo i raspravljamo našu evropsku budućnost s ljudima koji negiraju genocid, slave ratne zločine. Imamo potpuno različita mišljenja o našoj nedavnoj prošlosti. Ali pretvorili smo naše rane u mudrost, to je nešto što i sada moramo uraditi zbog budućnosti zemalja Zapadnog Balkana i Bosne i Hercegovine - rekao je on.

Upozorio je kako je regije Zapadnog Balkana među prvima u svijetu po broju odlaska ljudi u druge zemlje.

- Ovaj dio svijeta je možda prvi u svijetu po odlivu mozgova, odlasku ljudi. Naše ekonomije gube potencijal, moramo stoga graditi zajedničku budućnost za naše zemlje. Moja država izvozi u EU 70 posto naših proizvoda, dvije trećine našeg izvoza ide direktno u EU i ovo pokazuje da je Bosna i Hercegovina već integrisana u evropsko tržište i pokazuje da nema druge opcije za moju državu - kazao je Konaković.

Političko ostrvo u EU

Ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Bujar Osmani istakao je da Zapadni Balkan predstavlja političko ostrvo u EU okruženo članicama EU-a, što geografski predstavlja perfektnu platformu za ugrožavanje određenog prostora.

- Govorili smo o političkim frustracijama, nacionalističkoj retorici, etničkim tenzijama, ovo sve predstavlja plodno tlo da budemo platforma za neke aktere. Moja teza je da je nivo tenzija na Zapadnom Balkanu direktno proporcionalan slabostima i snazi evropske ideje, ali i izvodljivosti ruskih imperijalističkih ambicija u ovom dijelu svijeta. Ako Rusija pobijedi u ratu u Ukrajini, ona će se dalje kretati prema Zapadu, uključujući i Zapadni Balkan, i zato je rješenje da se pojača otpornost regije, a jedini način je da se konsolidira euroatlantska integracija Zapadnog Balkana - kazao je Osmani.

Specijalni izaslanik premijera Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske (UK) za Zapadni Balkan Stjuart Pič (Stuart Peach) posebno je naglasio značaj regije Zapadnog Balkana za cijelu Evropu.

- Sada više nego ikada ranije svi međunarodni partneri trebaju da rade s regijom na put priključenja Evropi, jer to putovanje je sada zaista potrebno. Geografija regije je od ključnog značaja za budućnost cijelog kontinenta, to uključuje šanse zračnim, kopnenim i morskim putem - kazao je Pič.

Razgovor o autoputu

Tokom dalje rasprave Konaković je govorio o važnosti razgovora o unapređenju tržišta i ekonomije, umjesto politikanstva i rasprava o historiji.

- Možemo govoriti o historiji, Titu, Ruzveltu, Staljinu ili govoriti o umjetnoj inteligenciji, budućnosti, o tome kako se svijet nakon koronavirusa mijenja jako brzo. Vraćam se sada iz Indije, oni 30 kilometara autoputeva grade dnevno, jednostavno koriste tu digitalizaciju. Ova dva puta su na stolu, a ja ipak više volim ekonomska kretanja - rekao je.

Dačić je nakon što je Konaković završio izjavu, dobacio opasku: "Daj onda trasu za autoput", na šta je dobio odgovor:

- Ide trasa za autoput kada ona bude išla ka Sandžaku koji je nama jako važan, kada bude išla preko Goražda, kad zadovolji i interese bh. strane, kad bude išla preko Goražda na Sandžak i povezala nas možda i sa Turskom, ide puni gas. Tako smo se i dogovorili i rekli ste da ne smeta. Preko Crne Gore isto.

Na to je Dačić pitao: "Šta mi imamo protiv? Mi tražimo već 10 godina autoput da se pravi do Sarajeva". Konaković se tu osvrnuo da nije do njih, nego do prethodne vlasti u BiH.

- Vi ništa, ali ovi što su dolazili samo u Istanbul prije, nikada to nisu tražili, mi to tražimo - rekao je Konaković.