Nerin Dizdar, ministar raseljenih osoba i izbjeglica FBiH, gostovao je na Federalnoj televiziji, gdje je govorio o aktuelnim temama.

Upitan šta misli da je cilj učestalih napada na povratnike i šta Ministarstvo može uraditi po tom pitanju, Dizdar je kazao:

- U pravu ste nažalost da se radi o poslednjem slučaju u nizu i radi se o svojevrsnoj ustaljenoj praksi samo je pitanje kojeg su obima određeni incidenti, intenziteta i hoće li izaći u javnost ili neće. Ovo ministarstvo je učinilo mnogo toga zapravo da se ovakve priče čuju jer je bitno ako ovakvi događaji izađu u javnost. Onda se poveća i taj pritisak da se počinitelj adekvatno procesuira. Što je nažalost nešto što nije bilo situacija u nekom prošlom vremenu, pa ćemo čak i od tih povratnika koji su izloženi tim napadima znali često čuti da se i prije dešavalo nešto slično njima ili nekom njima bliskom, njihovim komšijama. Nažalost radi se o jednoj gotovo pa ustaljenoj praksi koja je posljedica moram to reći djelovanja određeni političkih elita, političkih okolnosti. Ako imate jednu političku klimu koja generiše sukobe koja generiše predrasude slobodno možemo reći, onda se ti povratnici vide kao neka prijetnja tom političkom ustroju.

Političke elite su te koje kreiraju političku klimu i društvenu klimu i atmosferu i svi snose odgovornost koji zapravo teže tom nekom zaoštravanju populističkom etničkih tenzija kako bi dobili koji poen više. To se nažalost u pravilu osjeti preko leđa najugroženijih i najslabijih a to su povratnici širom Bosne i Hercegovine, evo sada naročito imamo u entitetu Republika Srpska inezivirane napade. Što se tiče ovog ministarstva kao što znamo u Bosni i Hercegovini kao u svakoj drugoj državi imate odvojen zakonodavni, izvršni i sudski sistem. Pokušavamo učiniti sve što možemo u našoj moći da izvršimo ako mogu reći neku vrstu pozitivnog pritiska na pravosudne na policijske strukture. Tražimo procesuiranje, insistiramo na tome, nudimo besplatnu pravnu pomoć povratnicima i drugu ekonomsku podršku ovaj druge vidove podrške koje ovo ministarstvo u skladu sa svojim nadležnostima može da im pruži kako bi ti ljudi ostali i opstali u svojim matičnim zajednicama unatoč svemu tome što doživljavaju - rekao je Dizdar.

Prijetnja povratku

Upitan da li su ovakvi slučajevi prijetnja povratku, ali i prilika za intenzivniji odlazak iz BIH on je odgovorio potvrdno.

- Naravno. Politička situacija je definitivno generirala ovo što imamo u zadnjih 10 godina to je masovni zbijeg stanovništva iz Bosne i Hercegovine. Dakle država smo koja je na prvom mjestu po službenim podacima UN-a po iseljenju stanovnika u odnosu na ukupan broj odnosno procenat stanovništva. Jasno je da je ljudima sve teže opstajati u ovakvom društvu, ljudi su umorni od stanja konstantnog političkog prepucavanja nekih konstantnih prijetnji, latentnog sukoba koji se zapravo namjerno politički generira kako bi političke elite koje nemaju nikakvu viziju razvoja društva zapravo opstajale na tim strahovima. Upravu ste, ne idu iz ove zemlje samo povratnici idu svi, dakle mi imamo jedno masovno iseljavanje građana Bosne i Hercegovine i mislim da svi moramo više poraditi na tome.

Ovo ministarstvo koje na nivou Federacije se bavi našim iseljeništvom. Mi smo raspisivali javne pozive za saradnju sa iseljeništvom, za investicije naših građana u iseljeništvu u Bosnu i Hercegovinu gdje im na nekim partnerskim osnovama dakle pružamo podršku i već imamo određene pozitivne efekte toga. Dakle ljudi ako vide da im je država partner i prijatelj se opredjeljuju i za investiciju u Bosnu i Hercegovinu pa čak imamo i povratak ljudi iz inostranstva gdje zapošljavaju naše ljude povratnike gdje se sami zapošljavaju i dolaze iz inostranstva.

Dakle ako ima neka pozitivna mogućnost za investicije neka vrste kreiranja pozitivne priče, naši ljudi rado u tome učestvuju ali kažem ta politička klima je izuzetno bitna. - kazao je.

Ministarstvo na čijem je čelu dijeli stipendije za povratnike za više od 900 studenata. 

- Pa jedna mjera sama po sebi nikad nije dovoljna to mora biti jedno sistemsko djelovanje na zadržavanju naših ljudi na osiguravanju njihove ekonomske i svake druge samostalnosti. Ovo nije jedina mjere koju smo proveli, radi se zapravo o jednom sistemskom pristupu Vlade federacije, natalitetnim politikama i populacijiskim politikama. Dakle žadržavanje naših ljudi ovdje. Podrške mladih prije svega. Po prvi put su osigurana jednokratna novčana pomoć za 933 studente iz cijele Bosne i Hercegovine, radi se o trostruko većem broju otprilike studenata nego u prethodnom periodu kada je ta podrška bila osigurana samo za studente iz jednog entiteta. Također smo osigurali podršku i srednjoškolcima dakle za njihov prevoz do škole iz škole što je naročito za povratnike bitan vid podrške.

Podrška porodiljama

Osigurali smo po prvi put podršku porodiljama povratnicama u cijeloj Bosni i Hercegovini dakle i to su neke tri mjere koje da kažem u kombinaciji pokazaju ipak da se stvari kreću unaprijed da se vodi veća briga o stanovništvu uz niz drugi socijalnih mjera.

Subvencioniranje kao što znate troškova električne energije imamo subvencioniranje kamata za kredite za naše poduzetnike koji posluju sa Razvojnom bankom. Dakle Vlada je uvela čitav niz mjera. Zaključavanje cijena kao što znate na neke od ključnih proizvoda i sve to u kombinaciji. Nadamo se i vjerujemo da daje efekta da ljudi to osjete, evo imamo sada i novo povećanje penzija uz planirano uvođenje minimalne plate od 1.000 maraka i fiskalizaciju dakle čitavog procesa gdje bismo nadamo se gotovo, neću reči iskorijenili ali doveli do neke minimalne mjere sivo tržišta i sivo zapošljavanje. Dakle imamo čitav niz mjera koje provodimo - rekao je.

Osvrnuo se i na izmjene Izbornog zakona, koje su ponovo stavljene na centar pažnje.

- Što se tiče izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, to jeste jedan od bitnih prioriteta i slažemo se da to treba rješavati, ali u smislu primjene presuda Evropskog suda za ljudska prava. To je proces koji mora podrazumijevati ustavne promjene. U tom smislu, a ponovo govorim o onome što je EU definisala kao prioritet, smatramo da je bitno usvojiti izmjene zakona koje se tiču integriteta - rekao je Dizdar.

Osvrnuo se i na to što se opozicija nije odazvala na poziv vladajućih na razgovore o izmjenama Izbornog zakona.

- Znate da je trojka sazvala sastanak o izmjenama. Pozvali smo sve, i vladajuće i opoziciju, jer želimo da taj proces bude transparentan. Nažalost, opozicija se nije odazvala kako bi mogla pričati da neko i nešto izdaje, jer bi mogli posvjedočiti na licu mjesta da niko, niti izdaje državu, niti pravi ustupke na štetu države. Ti procesi se mogu samo transparentno voditi - istakao je.

On vjeruje da se može doći do usaglašenog teksta izmjena Izbornog zakona.

- U sjedištu Delegacije EU su 2022. vođeni pregovori tokom kojih su usaglašene izmjene Izbornog zakona u smislu izbornog integriteta, pa čak i izbora Centralne izborne komisije (CIK). Taj prijedlog je potpisala i današnja opozicija - SDA, DF i sve stranke, s izuzetkom SNSD-a i njegovih partnera koji nisu učestvovali. To je učinila i opozicija, stranke sa sjedištem u entitetu RS. Tako da imamo kvalitetan dokument i mi smatramo da možemo poći od njega. Ako su potrebne neke dodatne korekcije, one se mogu vrlo jednostavno usaglasiti - rekao je Dizdar.

Usaglašene u Delgaciji EU

Na pitanje o kakvim izmjenama je riječ, odgovorio je da je riječ o čitavom nizu izmjena Izbornog zakona koje su usaglašene u Delegaciji EU. Vjeruje da taj prijedlog izmjena može uskoro biti u parlamentarnoj proceduri.

- Mi smo taj prijedlog poslali partnerima u vladajućoj većini da ga oni još jednom pogledaju, izanaliziraju, pa ako postoje neke primjedbe, da razmotrimo te primjedbe. Vjerujemo da taj tekst zakona ili tekst baziran na tome može biti uskoro upućen u parlamentarnu proceduru - zaključio je Dizdar.