Ovogodišnja zimska sezona na Rujištu, Parku prirode udaljenom 18 km od Mostara, je zasad poprilično podbacila, ustvrdio je u izjavi za Fenu Sergej Mahinić, suvlasnik hotela "Snježna kuća" na Rujištu.
Puno lošija u odnosu na prethodne godine
Posjećenost na Rujištu je, kako kaže Mahinić, puno lošija u odnosu na prethodne godine jer je palo malo snijega u januar.
- Navikli smo da imamo snijega u januaru i februaru. Međutim ove godine jugovina je trajala do sredine mjeseca, a prošli vikend i neku večer palo je snijega ali ipak nedovoljno da je atraktivno i da se može sanjkati ili skijati - rekao je Mahinić.
Tvrdi da su zbog toga uskraćeni za brojne goste s djecom koji su prethodnih godina dolazili u ovo doba godine.
- Kako smo navikli na posjećenost i brojne goste, te da smo već prepoznata destinacija kako za domaće tako i strane turiste, ove godine nam je zimska sezona puno lošija u odnosu na prethodne – ocjenjuje Mahinić.
On se nada da će snijega biti u februaru jer ga je dosadašnjih godina bilo najviše upravo u tom razdoblju.
Ipak, kaže, mjesto je atraktivno za obiteljske izlete, odmor, brojne planinare ili čak poslovne posjete jer hotel što se tiče smještajnog kapaciteta nudi stotinjak sjedećih mjesta u restoranu i četrdesetak ležaja.
Osim hotela, na Rujištu se nalazi i planinarski i izviđački dom, te privatni vikend objekti od kojih se neki iznajmljuju.
Rujište ima također Ski stazu dužine 1 km, Stazu za sanjkanje, Stazu zdravlja za šetnju koja je nadopunjena spravama za rekreaciju, a od nedavno su u ponudi quadovi za razgledavanje netaknute prirode.
Na periferiji planine Prenj
Podsjetimo, izletište Rujište je smješteno na periferiji planine Prenj. Zbog znatne visinske razlike boravak je posebno ugodan ljeti kada je temperatura niža i do 11°C u odnosu na središte Mostara. Polazna je destinacija planinarima u pohodima na Prenj, planinu sa 6 vrhova preko 2000 m, od kojih je najviši Zelena glava, visoka 2155 m.
Ovaj planinski prostor na 1050 metara nadmorske visine najbogatiji je kisikom u ovome dijelu Europe. Iznimno je bogat munikom, endemskim i danas vrlo rijetkim drvetom.
