Epohalno djelo „Historija Bosne i Hercegovine“ je prva institucionalna historiografija Bosne i Hercegovine, predstavljena je večeras u Vijećnici Sarajevo. Ovo izdanje sastavljeno je od šest tomova a na njemu je radilo čak 47 autora koji su obuhvatili kompletnu historiju naše zemlje od najstarijih vremena pa do Dejtonskog mirovnog sporazuma.
- Kao voditelj i glavni i odgovorni urednik projekta mogu kazati da zajedno sa kolegama autorima i urednicima osjećam posebno zadovoljstvo što smo uspjeli realizirati nešto za čime je bila nasušna potreba unutar struke, ali i općenito za širu čitalačku publiku - istakao je dr. Sedad Bešlija, direktor Instituta za historiju i glavni i odgovorni urednik edicije, te naglasio da ovaj projekat ima nacionalnu i državotvornu dimenziju na koji se čekalo gotovo pola stoljeća.
- Već odavno postoji potreba za sintezom historije Bosne i Hercegovine koja će dati odgovor na brojna otvorena pitanja. Prva sintetizirana historija Bosne i Hercegovine je kapitalni projekat, koji se zasniva na dosadašnjim istraživanjima historičara i predstavlja sublimaciju svih aspekata naše prošlosti - navela je dr. Dženita Sarač-Rujanac, viša naučna saradnica Instituta za historiju UNSA, urednica razdoblja 1945-1990.
- Imao sam čast da uređujem šesti tom koji govori o periodu pred agresiju i agresije na našu domovinu, ali i analizu potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma ali i posljedica nakon implementiranja. Važno je dodati da smo uvrstili i sve fakte vezane za period agresije, počev od genocida pa do presuđenih ratnih zločina - obrazložio je dr. Jasmin Medić; naučni saradnik Instituta za historiju UNSA, urednik razdoblja 1990-1995.
Autori tekstova Historije Bosne i Hercegovine su: Snježana Šušnjara, Kerima Filan, Dženan Brigić, Gaj Trifković, Adnan Jahić, Nikola Čiča, Adis Zilić, Sanja Gladanac Petrović, Enes Dedić, Andrea Baotić Rustanbegović, Esad Kurtović, Nedim Rabić, Dženan Dautović, Edin Bujak, Lejla Nakaš, Ema Mazrak, Enes Pelidija, Hana Younis, Aladin Husić, Muamer Hodžić, Faruk Taslidža, Behija Zlatar, Velida Mataradžija, Izet Šabotić, Haris Dervišević, Muhamed Nametak, Zijad Šehić, Snježana Šušnjara, Mehmed Bećić, Edin Veladžić, Enes S. Omerović, Salkan Užičanin, Omer Hamzić, Nehrudin Rebihić, Dženita Sarač Rujanac, Semir Hadžimusić, Mirza Džananović, Aida Abadžić-Hodžić, Aida Ličina Ramić, Jasmin Medić, Sead Selimović, Hamza Karčić, Hikmet Karčić, Zilha Mastalić-Košuta, Edin Veletovac, Muamer Džananović i Sead Bandžović.
U prepunoj Vijećnici pored autora koji su učestvovali na izradi historiografije, prisutnima su se obratili i jedan od recenzenata akademik Mirko Pejanović, te predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Elvedin Okerić, koja je finansijski podržala projekat. Pored oficijelnog programa koji je moderirala Una Bejtović, upriličen je i prigodni muzički program u izvedbi violinistice Amine Džinalić i gitariste Elvira Solaka.
