O radu Vlade FBiH, budžetu, oboljelima od rijetkih bolesti, minimalnoj plati, izbornom zakonu, ali i opstanku Javnog RTV servisa Bosne i Hercegovine govorio je u intervjuu za BHRT premijer Federacije Bosne i Hercegovine, Nermin Nikšić.

Kad se čovjek vrati unazad, vjerovatno bi neke stvari drugačije uradio, kazao je Nikšić na početku razgovora.

- Međutim, u tom trenutku, u aktualnom trenutku, kad rješavate stvari, morate donosite odluke o nekim stvarima koje su u tom trenutku aktuelne i nemate baš previše vremena ni za odlučivanje. Jako mi je drago da vlada funkcioniše u jednom izuzetno korektnom ambijentu, da smo sve ono što smo imali na dnevnom redu vlade, čak i one stvari koje su bile jako teške, pa i neke politički zahtjevne odluke, donosili jednoglasno. Da smo u tom periodu postizali konsenzuse oko stvari koje su neki mislili da je nemoguće ostvariti konsenzuse. To u stvari pokazuje da kad radite, kad se dogovarate, kad formirate koaliciju na osnovu programa, oni koji su potpisali te programe su ozbiljni u namjeri da ih realizuju, onda se mogu i napraviti određeni pomaci. Kad poredimo sa onim što smo imali u prošlosti, blokade, nezainteresiranost, suprostavljanje jedni drugima, danas imamo atmosferu u kojoj zaista sarađujemo, dogovaramo se, rješavamo stvari i čini mi se polako ih guramo prema naprijed.

Prema njegovim riječima, budžet Federacije BiH bi trebao biti razmatran u petak.

- Pa u petak imamo budžet na Vladi, gdje ćemo ga mi zaokružiti. Do sada smo imali razgovore, saslušali želje nekih zastupnika, ljudi koji su nam pisali. Koncipiraćemo i na putu prema parlamentu.

Prava oboljelih od teških bolesti

Govoreći o pravima oboljelih od teških, pa čak i rijetkih bolesti premijer Federacije BiH je istaknuo kazao je kako misli da nisu morali ni sada izlaziti na ulicu.

- To nije problem koji datira od zadnjih pola godine, u zadnjih godinu dana, to je problem koji datira jako dugo. Nijedna prethodna vlada nije riješila pitanje uplate sredstava u Fond solidarnosti. Za taj problem smo naravno znali i žao mi je da ponavljam da su ljudi zbog toga protestovali. Mi smo pokazali i na ovaj način da kao Vlada imamo empatiju prema tim ljudima. Pokazat ću vam da smo prva sredstva, dakle, odrekli se kupovine službenih vozila, kako bi bilo sredstva za liječenje djece oboljele od cistične fibroze i uplatili smo u Fond solidarnosti, odnosno Fond za zdravstveno osiguranje.

Naglasio je kako je kroz rebalans pronađeno dodatnih 10 miliona za liječenje tih bolesti i da će slično pokušati uraditi i u narednoj godini kako bi se sistemski riješilo to pitanje.

- Postale su dvije neke opcije, mislim da ćemo se dogovoriti, da ćemo ići s inicijativom. Federalno ministarstvo zdravstva već je pripremilo inicijativu koju smo poslali prema Vijeću ministara. Federacija je spremna da se odrekne dijela sredstava koje pripadaju Federaciji od akciza za duhan i duhanskih prerađevina, kako bi ta sredstva direktno išla u Fond solidarnosti i na taj način se osigurala sredstva za liječenje najtežih bolesti. Naravno, postoje niz problema, ali ćemo pokušati sistemski to riješiti. Postoji niz problema na koje ipak svi gledaju i meni je drago kad prepoznaju ljudi da ova vlada želi rješavati probleme, pa dolaze u vladu tražeći rješenja. Moram reći da je Federalni fond zdravstvenog osiguranja jedini, rekao bih jedini fond koji je u deficitu, dok su svi kantonalni fondovi imali određeni suficit i smatram da i taj dio treba ozbiljno razmotriti.

Zakon o fiskalizaciji i minimalnoj plati

Minimalna plata u Federaciji BiH od početka 2024. godine može biti hiljadu maraka, pa je premijer Federacije BiH pojasnio u kojoj je fazi taj proces.

- Nismo mi povlačili taj zakon, nikad to ozbiljno nije bilo riješavano u parlamentu,samo je bilo nekih pokušaja pojedinačnog rješavanja od strane zastupnika. Vlada je otprilike zaokružila taj set fiskalnih zakona i reformi. Nismo ga poslali u parlament jer smatrano da je prevelik rizik u ovom trenutku. Jako je teško napraviti kvalitetno proces, kada da stupe ti zakoni na snagu dok ne rješimo pitanje fiskalizacije. Dakle u realnom vremenu i online fiskalizaciju, jer će smanjivanje ovih doprinosa bez obzira na one neke optimistične najave, značiti enormno povećanje broja zaposlenih i punjenja budžeta. Smatramo da to baš nije realna opcija i da ćemo mi u startu imati zaista jedan značajan udar na budžete, da na taj način ćemo vjerovatno ugroziti fond PIO, pa rekao bih i Fond zdravstvenog osiguranja, zbog čega kao nekako ozbiljni partneri moramo razmišljati o tome kako ćemo osigurati dodatne sredstva u budžetu. Smatramo da to može, i da realno te rupe zakrpimo na način da se ono što u ovom trenutku imamo kao odljev, kao rad na crno, kao neku sivu ekonomiju unesemo u budžet. Ključ je potpuna fiskalizacija, radimo trenutno na tome i to je nešto što ćemo u narednom periodu rješavati.

Kada je u pitanju minimalna plata kazao je kako je Vlada uredbom o omogućavanju da u narednih šest mjeseci isplati dvije prosječne plate u Federaciji bez dodatnih oporezivanja i obaveza za poslodavca, stvorila pretpostavku za neka olakšanja za poslodavce i poboljšanja za radnike.

- Recimo ukoliko te isplate podijele na šest mjeseci i isplaćuju, naši radnici imaju veću platu od hiljada maraka, minimalnu, a poslodavci plaćaju manje nego što će plaćati kad smanjimo doprinose. Tako ja smatram da smo time praktično stvorili pretpostavke da radnici imaju te uslove, minimalnu platu veću od hiljadu maraka, naravno to nije zakonom regulisano, to ćemo tek u narednom periodu da rješavamo, ali evo i na ovaj način smo u stvari pokazali, pružili ruku poslodavcima što su oni, moram biti fer i taražiti za svoje radnike.

O Dodiku

Komentarišući izjavu predsjednika RS i lidera SNSD-a Milorada Dodika da će zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma koji je prošao Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine pasti na Domu naroda Nikšić je istaknuo da to pitanje nije za njega.

- To je pitanje za gospodina Dodika. Za njegovu izjavu ja smatram i očekujem da to ne bude jer onda ispada zaista neozbiljno. To su to ljudi u Vijeću ministara koji su iz SNSD-a podržali, i u Predstavničkom domu je to prošlo. Ne vidim nikakav razlog da ne prođe i u Domu naroda. Naravno, to je samo još jedna kvačica na onom nizu obaveza koja mi imamo na evropskom putu Bosne i Hercegovine. Smatram da je dobro sve što završimo, svaku stvar koju odradimo, koju završimo, koju dobijemo kao pozitivan ishod i očekujem naravno da to ne bude, očekujem naravno da zakon prođe. Ako i ne prođe, vidjet ćemo šta ćemo dalje rješavati, jer vidite i sami šta se dešava, da je to zaista jedna prilično teška situacija kad su u pitanju ti odnosi, da se postavljaju brojni uslovi s jedne, druge ili treće strane. Mi želimo zaista da što je moguće više koraka napravimo na evropskom putu Bosne i Hercegovine, da dobijemo pozitivan izvještaj u martu mjesecu sljedeće godine, čime bi, jedan fond od milijardu i 300 miliona eura predpristupnih fondova bio dostupan Bosni i Hercegovini.

Izborni zakon u BiH

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit vrlo jasno je postavio ultimatum političarima i zakonodavcima da izmijene Izborni zakon Bosne i Hercegovine u onom tehničkom dijelu koji štiti integritet izbornog procesa. O sutrašnjem sastanku predstavnika klubova stranaka u državnom parlamentu sa predstavnicima Centralne izborne komisije Nikšić je rekao da su oni spremni.

- Dakle, zastupnici Socijaldemokratske partije, rekao bih zastupnici Trojke, su spremni. Već odavno zagovaramo to. Na jednom sastanku u prethodnom periodu, možda i prije godinu dana, u OHR-u sve političke partije iz Federacije su potpisale saglasnost na te tehničke izmjene. Dakle, smatram da postoje preduslovi da ih usvojimo i da imamo. Naravno, i ovo što je izjavio visoki predstavnik smatram kao jedan pozitivan pritisak na domaće zastupnike, domaće političke partije, domaće političke snage, rekao bih da taj zakon usvojimo mi, a da ga ne nameće visoki predstavnik.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odgovarajući o tome da li je spreman ispuniti ultimatum Milorada Dodika kada je riječ o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine kazao je kako su do sada pokazali da nisu spremni ispunjavati ničije ultimatume, pa čak ni ultimatume nekih nama bliskih političkih partija.

- Smatram da ultimatumi ne donose ništa dobro na političkoj sceni, da se treba dogovarati, da se treba tražiti kompromis, da se treba tražiti kroz dogovore rješenja za određene stvari. SDP je bio vrlo precizan bio u tim stvarima. Naravno, znamo i svjesni smo situacije koje imamo u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, blokada radnih tijela, nemogućnost dolaska određenih tačaka na dnevni red parlamenta. Čim se ta blokada otkloni, mi smo spremni raditi na rješavanju ovih otvorenih pitanja kada je u pitanju imenovanje sudija Ustavnog suda BiH iz Federacije Bosne i Hercegovine.

Nikšić je govorio i obilježavanju 9. januara, datuma koji se u Republici Srpskoj obilježava kao dan ovog entiteta, iako je Ustavni sud BiH presudio da je taj datum neustavan.

- Nažalost, potpuno je jasno da i u pravosuđu i u pravosudnom sistemu BiH još uvijek imamo te blokade, nekako politička trvenja, politička postupanja, procjene o političkoj šteti ili koristi koja mogu izazvati određeni potezi. Mi nemamo tu nikakve dileme, kao i u pitanju 9. januar, kada je u pitanju bilo koji događaj u BiH i u Federaciji BiH, ne samo u Republici Srpskoj, da sve ono što je u suprotnosti s Ustavom i sa zakonom mora doživjeti svoje procesuiranje od strane nadležnih institucija. Nisu vlade te, nisu parlamenti ti koji trebaju da pozivaju na red, za to postoje pravosudne institucije, postoje političke institucije koje treba da podnose prijave, da se po tim prijavama postupa, radi i da pravosuđa donose odluke. Naravno, i kad donese pravosuđe odluke, ako mi upadamo u zamku, pa onda znate je li vam neko prijatelj ili nije prijatelj, je li vam odgovara ili ne odgovara, komentarišemo presude. Pravosnažne presude sudova, ne samo u BiH, mislim svugdje u svijetu, nisu tu da bi se komentarisali, nego da bi se provodili. U BiH nemamo ni presuda ne da bi provodili, imamo presudu Ustavnog suda koja se ne poštuje, postoje vrlo jasno precizirana krivična odjela za provođenje odluka Ustavnog suda koje bi onda trebalo da se protestira i da pravosuđe donese sud, ali niti imamo protestiranja, niti imamo presude.

Javni RTV servis i EU

Jedan od 14 prioriteta Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine jeste i stabilan, nezavisan Javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine, a premijer Nikšić je istaknuo da u posljednje vrijeme rade na ovom problemu.

- Imamo namjeru riješiti i biti aktivni sudionici u rješavanju tih problema. Ovdje imamo u stvari problem koji je eklatantan, koji je lako uočljiv. Na osnovu zakona prikuplja se RTV taksa u Federaciji, u Republici Srpskoj i Brčkom distriktu, ali bi ta sredstva onda trebala da se uplate na jedinstveni račun. Pošto nema tog jedinstvenog računa, dakle potpuno je jasno da ono što u ovom trenutku imamo je to da su ta sredstva uplaćivana na račun Federalne televizije, kao i to da Radiotelevizija Republike Srpske je nelegalno zadržava sredstva koja pripadaju BHRT-u i Federalnoj televiziji, tako bi Federalna televizija prisvojila određena sredstva koja ne pripadaju samo njima. Ovo je potpuno jasno i smatram da je taj problem treba riješiti. Nažalost smatram da postoje normalni odnosi unutar ove kuće i da postoji saradnja, da ne bi bilo tih problema, međutim očito je da rukovodstvo Federalne televizije ima svoju viziju, zadržava ta sredstva, na osnovu tih sredstava posluje s njima i na taj način dovodi u zavidan položaj BHRT-u. Pri čemu ni ta sredstva neće riješiti sve probleme BHRT-a, ali u svakom slučaju naša je namjera da ispunjavajući te uslove prema Evropskoj uniji riješimo stabilno finansiranje Javnog RTV servisa, učinit ćemo sve da se to riješi u ovom periodu.

Činjenica je da će vjerovatno trebarti određene personalne promjene da bi se došlo do toga da ove dvije javne radio i televizijske kuće u ovoj zgradi sarađuju, naglasio je premijer Nikšić.

Također je kazao da ako nema naplate, nema sredstava ni za Federalnu televiziju, ni za BHRT.

- Prema tome, ja smatram da je to jedna od stvari koje treba da ozbiljno shvatimo i da dođemo do rješenja. Što se mene tiče, ja znam kako bih to riješio i naravno, da ću na tim sastancima zastupati te stavove, ne mislim da treba o tome javno da govorim, ali dakle, rekao sam to već više puta do sada. Ja smatram da u ovom trenutku, zbog ove obaveze prema EU, treba prije svega da osiguramo stabilno finansiranje BHRT-a, neugrožavajuće ni finansiranje Federalne televizije koja je u ovom periodu imala na raspolaganju sredstva, ponavljam koja objektivno nisu sredstva s kojima oni samo mogu da raspolažu.