Na današnji dan 1951. godine, u Mostaru je rođen Dražen Dalipagić Praja, jedan od najboljih bosanskohercegovačkih i jugoslavenskih košarkaša i trenera. Svrstan je među 50 osoba koje su najviše doprinijele Euroligi i među FIBA-inih 50 najvećih igrača. Član je košarkaške Kuće slavnih od 10. septembra 2007. godine.

Košarku je Praja zaigrao s 19 godina, a već nakon dvije godine postao je reprezentativac Jugoslavije. Igrao je za beogradski košarkaški klub Partizan, venecijanski Reyer, madridski Real, udinski Udine, veronski Glaxo i Crvenu zvezdu. Igrajući za Reyer (1981./82.) postizao je u prosjeku 42,9 koševa po utakmici, u vrijeme dok trica nije bila uvedena. Postavio je rekord italijanske A1 lige po broju koševa na utakmici, 25. januara 1987., kada je postigao 70 koševa.

Brojne medalje i nagrade

Igrajući za Jugoslaviju, učestvovao je na evropskim prvenstvima 1973., 1975., 1977., 1979., 1981., 1983., svjetskim prvenstvima 1974., 1978., 1982., 1986. i olimpijskim igrama 1976., 1980., 1984. godine.

Na svjetskim prvenstvima je osvojio zlato 1978., srebro 1974. i bronze 1982. i 1986. godine; na olimpijskim je igrama osvojio zlato 1980., srebro 1976. te bronzu 1984. godine, a na evropskim prvenstvima je osvojio zlato 1973., 1975. i 1977., srebro 1981., te bronzu 1979. godine. Također, na Mediteranskim igrama 1975. godine osvojio je zlato.

Proglašen je najboljim košarkašem Evropskog prvenstva 1977., a najboljim košarkašem u Evropi još i 1978. i 1980. godine. Italijanski košarkaški list “Superbasket” mu je dva puta dodijelio nagradu Mr. Europa, 1977. i 1978. godine, namijenjenu najboljem evropskom košarkašu, bez obzira na to igra li u Evropi ili ne. Godine 1980., dobio je košarkašku nagradu Euroscar.

Od 1992. do 1996. bio je trener Goriziane, 1997./1998. skopskog MZT-a te 2000./2001. Astra banke.

8. pr. n. e. - Umro Flak Kvint Horacije, najveći rimski lirski pjesnik. Njegov trezveni klasicizam, hladne ironične opservacije, artificijelnost i strogi moralni zahtjevi, usklađeni s estetskom savršenošću pjesme, imali su ogroman utjecaj na rimsko, ranohrišćansko i evropsko pjesništvo. Djela: "Epode", "Satire" (dvije knjige), "Pjesme" ili "Ode" (četiri knjige), "Pisma" (dvije knjige u heksametrima).

1570. - Preminuo italijanski arhitekta i vajar Jakopo Sansovino (Jacopo), majstor proporcija i savršene harmoničnosti konstrukcije i dekora. Zgrade koje je projektovao ukrašavao je sopstvenim statuama. Izradio je i statue "Neptun" i "Mars" na stepeništu Duždeve palače i reljefe u mermeru u lođi crkve Svetog Marka.

1701. - Rođen švedski fizičar i astronom Anders Celzijus (Celsius), tvorac skale za mjerenje toplote koja je po njemu dobila ime - Celzijusova skala.

1826. - Engleski hemičar i apotekar Džon Voker (John Walker) izumio je prve šibice koje su se palile trenjem, nazvane Friction Lights. To su bila drvca čiji su vrhovi bili obloženi pastom kalijevog hlorata i antimon sulfata, a palila su se trljanjem o brusni papir.

1852. - Umrla Ejda Bajron, grofica od Lavlejsa, (Lady Ada Byron, Countess of Lovelace), britanska matematičarka i prva programerka, kćerka engleskog pjesnika lorda Bajrona. Jedan programski jezik nazvan je po njoj.

1874. - Rođen izraelski državnik i hemičar Haim Azrijel Vajcman (Chaim Azriel Weizmann), pronalazač sintetičkog acetona, prvi predsjednik Izraela od 1948. do smrti 1952. Bio je direktor hemijske laboratorije Britanskog admiraliteta od 1916. do 1919. godine.

1895. - Umro francuski pisac Aleksandar Dima - Sin (Alexandre Dumas), koji je udario temelje pozorišne društvene drame. Napisao je 16 pozorišnih komada, uključujući dramatizaciju romana "Dama s kamelijama". Ostala djela: drame "Nezakoniti sin", "Deniza", "Gospodin Alfons", "Polusvijet".

1895. - Švedski fabrikant i pronalazač dinamita Alfred Nobel u Parizu je napisao testament kojim je veliko bogatstvo zavještao za razvoj nauke i literature te borcima za mir. Predvidio je pet jednakih dijelova za nagrade - za fiziku, hemiju, medicinu, književnost i mir. Umro je 1896., a Nobelove nagrade su prvi put dodijeljene 1901. godine.

1940. - Rođen Li Jun-fan, poznatiji kao Brus Li, hongkonški i američki glumac, reditelj, majstor borilačkih vještina, filozof i osnivač borilačke vještine džitkundo. U filmovima je glumio od malih nogu te je tako zabilježeno da je svoju prvu ulogu ostvario kad mu je bilo manje od godinu u filmu "Golden Gate Girl". Snimio je više od 30 filmova, učinivši žanr borilačkih filmova (kung-fu film) svjetski popularnim i utjecajnim.

1942. - Rođen Džimi Hendriks (Jimi Hendrix), američki rok pjevač afričkog porijekla, gitarista i pisac pjesama, jedan od najpopularnijih muzičara u svijetu šezdesetih godina 20. vijeka. Umro je 1970. od prekomjerne doze droge.

1953. - Umro američki pisac Judžin Gledston O'Nil (Eugene Gladstone O’Neill), tvorac moderne američke drame, prvi američki dobitnik Nobelove nagrade za književnost (1936.). Trilogija "Elektri priliči crnina", u kojoj je klasičnu grčku temu o Edipu primijenio na savremeni svijet, odnosno američko društvo u vrijeme građanskog rata, donijela mu je svjetsku slavu. Ostala djela: drame "Iza horizonta", "Ana Kristi", "Sva božija djeca imaju krila", "Veliki bog Braun", "Car DŽons", "Dugo putovanje u Evropu", "Žudnja pod brijestovima".

1955. - Preminuo francuski kompozitor švajcarskog porijekla Artur Honeger (Arthur Honegger), jedan od najistaknutijih polifoničara francuske muzike. Napisao je više od 200 djela, uključujući filmsku muziku. Djela: oratorijumi "Kralj David", "Jovanka Orleanka na lomači", simfonijska djela "Ljetna pastorala", "Ragbi", "Pasifik 231", "Liturgijska simfonija", kompozicija za klavir i orkestar "Končertino", knjiga "Ja sam kompozitor".

1964. - Rođen Roberto Mančini (Roberto Mancini), italijanski fudbalski reprezentativac i trener, koji je sredinom augusta 2023. podnio ostavku na mjesto selektora Italije i postao selektor reprezentacije Saudijske Arabije.

1992. - Umro Ivan Generalić, začetnik savremene hrvatske naivne umjetnosti, centralna osoba i mentor druge generacije tzv. Hlebinske škole. Samostalno je izlagao u Parizu, Njujorku i Briselu te učestvovao u brojnim grupnim izložbama, u Baden-Badenu, Bazelu, Bratislavi, Šangaju, Pekingu, Tokiju, Petrogradu, Madridu i dr.

2011. - Preminuo britanski filmski režiser Henri Ken Rasel (Henry Kenneth Russell) proslavljen po filmovima u kojima je muzika imala centralnu ulogu ("Tomi", "Čajkovski"). Najpoznatiji je po Oskarom nagrađenom filmu "Zaljubljene žene"(1969).