U političkim minutama jutarnjeg programa Federalne televizije ovog ponedjeljka u studiju sa Kristinom Pranjić bio je Nerin Dizdar, ministar raseljenih osoba i izbjeglica FBiH.

Crvena linija SDP-a? Dramatično prije današnjeg sastanka koalicije! Šta očekuje od novoga sastanka vladajuće koalicije na državnoj razini? Je li Zakon o Ustavnom sudu BiH za SDP crvena linija? Šta radi radna skupina za izmjene Izbornog zakona? Razgovarali su i o radu Vlade FBiH, procesima u Federaciji i položaju povratnika u BiH.

Sastanak vladajuće koalicije

- Što se tiče današnjeg sastanka mislim da će jedna od tema biti jedini neusvojeni zakon iz onog seta zakona čije usvajanje je bilo dogovoreno, to jeste Zakon o sudovima gdje je ostalo par spornih detalja. Sporno je što se u tekst zakona pokušalo ubaciti neke elemente koji prije nisu bili tu i mi se nadamo da ćemo prije svega doći do dogovora po pitanju tog zakona. Imamo još par zakona kao što je Zakon o sprečavanju pranja novca i terorizma koji je bitan zbog statusa Bosne i Hercegovine. Tako da što se tiče Trojke, mi ćemo se fokusirati na te zakone koji su bitni za nastavak kretanja BiH ka Evropskoj uniji. Nije moguće da strane sudije odu bez izmjene Ustava. To je jedna od velikih zamki u koje javnost upada. Vidimo neku histeriju javnosti da će neko protjerati strane sudije i da će neko na to pristati. 

Niti će iko pristati na to. Imamo tri upražnjena mjesta trenutno. Popunjavanjem suda domaćim sudijama bi se riješila kriza Ustavnog suda koju imamo jer je on nepotpun. Ustavni sud je izmijenio pravila postupanja da u odlučivanju treba dolučivati jedan sudija iz RS-a upravo zato što tih sudija nije bilo. A po Ustavu je dovoljna prosta većina za odlučivanje. Uzrok svih kriza Ustavnog suda je neodgovorno ponašanje Skupštine RS-a koja to treba da popuni. Ne možemo reći da su državne institucije u blokadi. Mi imamo dogovaranja koja su jako često naporna i nije lahko doći do tih dogovora, mi ne odustajemo od određenih principa. Vidjeli ste da i gospodin Dodik na jednoj od svojih preskonferencija rekao da bi se lakše sa strankom SDA dogovorio. Mislim da ni jedan od detalja na kojim inzistira trojka nije na štetu bilo koga. Ovih pet zakona koji su usvojeni su zakoni od koristi za svakog građanina BiH - rekao je.

Crvena linija SDP-a

- Opšti konsenzus stranaka trojke je da, ako BiH ne bude napredovala na EU putu, da se koalicija raskida. Mi smo u koaliciju ušli kako bi BiH ušla u te pristupne pregovore za ulazak. Do sada smo dosta toka i učinili. Naravno, ono što su ključna državna pitanja za nas nema kompromisa. Oko suvereniteta nema kompromisa. Po određenim pitanjima koja se bave Izbornim zakonom ne pristajemo na simetrična rješenja, za nas je prioritet provedba presuda Suda za ljudska prava. Podiglo se dosta prašine oko rada tog tijela za izmjenu Izbornog zakona, puno je dezinformacija plasirano u javnost. Radna grupa ima zadatak da definište neki okvir, šta je prihvatljivo svim stranama, šta nije. Šta su crvene linije i do čega se eventualno može doći. A onda bi dalje razgovore nastavili eksperti. Koncept legitimnog predstavljanja o kojem HDZ govori, mi kažemo da on ne postoji. Svuda u svijetu važi koncept da svako ima pravo da bira i da bude biran. Spremni smo da prvimo kompromise, ali oni neće ići na štetu Bosne i Hercegovine. Ali očekujemo i od vlasti u RS-u da naprave određeni iskorak, da budu spremni na kompromis - kazao je Dizdar.

Rad CIK-a

'- Mi smo se obavezali da dođe do rješenja u tom roku. Naravno, niko nema čarobni štapić. Mi znamo da je problem Izbornog zakona problem koji traje još od Presude Sjedić i Finci. To je nekih 15 godina. Niko od nas ne gaji iluziju da ćemo sve probleme riješiti odmah. Međutim, postoje određeni koraci koje možemo poduzimati. Pitanje Izborognog zakona je vreoma obimno pitanje i ne tiče se samo jedne stvari. Što se tiče Trojke mi nemamo nikakve parcijalne interese koji bi išli u prilog nama. Mi tražimo provedbu presuda. To je Ustavna obaveza i obaveza na putu ka EU. Potoji suglasnost svih stranaka koalcije da CIK ne radi dobro posao i da je pala na posljenjim izborima. Radi se sada na modalitetima na koji način uvesti izmjene Izbornog zakona. Možda i CIK bude danas jedna od tema na sastanku. Nama je prijedlog o odlučivanju o članova CIK-a u oba Doma Parlamenta neprihvatljiv - kazao je.

Odluke Kristijana Šmita

- Posljednje odluke Kristijana Šmita su pozitivni iskoraci. Niko ne može sporiti da su odluke o Memorijalnom centru u Srebrenici nešto što je bilo potrebno. Imali smo sastanke uoči te odluke gdje je on to najavio. Tako da su to pozitivni iskoraci koje mi kao društvo nismo bili spremni napraviti. To dokazuje da je nama i dalje neophodan OHR. Što se tiče njegovih idućih odluka smao možemo nagađati i, zaista, ne bih ulazio u to spekulisanje. Državna imovina je državna prije svega i mi smo potpuno svjesni da se treba donijeti određena vrsta zakona i regulative koja bi omogućila njenu upotrebu, ali ne presnos vlasništva. Državna imovina je čuvar suvereniteta države. Ona pripada svakom građaninu BiH, a ne pojedincu. Što se tiče uvođenja nekog novog tijela za upravljanje, kao što je neka agencija, tu ne bismo imali ništa protiv' - rekao je Dizdar.

Rad Federalne Vlade

- Upućujemo zakone u proceduru, već smo usvojili neke setove zakona. Usvojili smo Zakon o civilnim žrtvama rata. Već u prvih stotinu dana smo usvojili neke jako bitne zakone. Zamolio bih javnost za malo strpljenja. Za srijedu je planirala još jedna sjednica Predstavničkog doma. Vladajuća koalicija je tek formirana i treba vremena da se stvari poslože kako bi što efikasnije radila. Do kraja godine bismo trebali imati set fiskalnih zakona, podrazumijeva radikalne promjene. Potrudit ćemo se da do kraja godine budu i usvojeni - kazao je.

Imenovanje direktora KPZ Zenica

- To sam govorio i prije. Da se mene pita čitava Vlada bi bila sastavaljena od SDP-a, međutim, vlast se formira tako što je, konkretno kod nas, potrebna 51 ruka. Mi, zaista, nismo imali informaciju da se na tu poziciju planira postaviti sin gosp. Isaka. Lično nisam sretan s tim rješenjem, moram biti potpuno iskren. Ali, evo, nadam se će opravdati povjerenje i da će biti dobar direktor. Nadam se d aće ga taj teret samog imenovanja motivisati da radi što bolje. Ukoliko ne bude radio, onda ćemo regairati. Zaista nećemo trpiti nerad - rekao je.

Rad Ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica

- Mi imamo namjeru da ono pređe u jedno razvojno ministarstvo. Ovaj humanitarni aspekt je bitan sa nekog inteventnog gledišta. Ovo Ministarstvo treba da osigura istinsku samoodrživost povratnika. Čujemo zahtjeve i od opozicije u Federaciji da se povratnici zapošljavaju u institucijama. Dok su oni bili na vlasti uopće nisu imali taj način zapošljavanja povratnika u institiucijama. Mi smo sada uveli i tu vrstu javnih poziva. Sada ćemo gledati da poljoprivrednici imaju otkup proizvoda i osigurano mjesto na tržištu. Moramo osigurati temeljnu egezistenciju i da ljudi mogu živjeti od svog rada - rekao je Dizdar.

Problemi povratnika

- Povratnici su ugroženi širom BiH. Nekada se radi o razbojništvu, nekada o teškim zločinima iz mržnje. Ali je očito da su povratnici u najvećem broju slučajeva žrtve jer ih se tretira kao ranjive. Naravno, izvršna vlast ima svoju ulogu. Mi podržavamo povratnike. Mi smo obišli sve ove povrtanike koji su u posljednje vrijeme pretrpjeli napade da osiguramo njima pomoć, sanacije kuća, stipendije i slično. Međutim, dio sankcionisanja počinitelja je obaveza zakonodavne vlasti, ali prvobitno pravosuđa - kazao je.

Multikulturalnost

- Čitava BiH je protkana multikulturalnošću, gdje god odemo vidimo to. To je neosporna činjenica, naravno, Sarajevo je simbol i centar. Ali činjenica je da je i Mostar praktički u rangu sa Sarajevom. Smatram da je veoma važno da se ulaže u sakralne objekete. Na to moramo gledati kao svoje bogatstvo - rekao je za kraj Nerin Dizadar.