Rade Kovač, načelnik Sektora za operativnu podršku Službe za poslove sa strancima, i Ahmed Kico, stručnjak iz oblasti sigurnosti, u Rezimeu su govorili o migrantskoj krizi, viznom odnosno bezviznom režimu u BiH, radnim dozvolama za strance, statusu osoba sa diplomatskim imunitetom i osobama kojima je zabranjen ulazak u BiH.
Kovač napominje da je Služba za poslove sa strancima od 2006. do danas imala uspješnu saradnju sa svim sigurnosnim agencijama u BiH, a u tom periodu protjerano je blizu 15.000 stranih državljana po raznim osnovama. Jedan dio njih, kaže Kovač, predstavljali su prijetnju po nacionalnu sigurnost BiH zbog povezanosti sa terorizmom, organizovanim kriminalom i krijumčarenjem ljudi.
Tri se nalaze van BiH
- Ove godine smo dobili informaciju za nekih 15 lica. Tri lica se nalaze van BiH. Ona lica koja se ne nalaze u BiH automatski imaju zabranu ulaska u BiH. Ukoliko lice pronađemo na teritoriji BiH, protjerujemo ga, sa zabranom povratka u određenom vremenskom periodu - pojasnio je Kovač.
Dodaje da se jedan dio osoba veže za migrantski talas. „Taj segment je od 2017. do danas, najveći udar je bio 2019., kada smo uspjeli na toj migrantskoj ruti pronaći tri lica i protjerati ih iz BiH. To je veliki doprinos“.
Kico smatra da se u BiH prelamaju različiti obavještajni i sigurnosni interesi. Od zapadnih zemalja, zemalja istoka, Ruske federacije, navodi on, pa do regionalnih interesa.
- BiH je predmet prisustva različitih stranih interesa. Imali smo problem zakazivanja ministarstva spoljnih poslova, a kasnije i granične policije koja nije uočila ulazak dvojice diplomata iz Ruske federacije, koji su protjerani iz Hrvatske i Sjeverne Makedonije - kaže Kico.
Osobe koje uživaju diplomatski status, njihov boravišni status, pojašnjava Kovač, reguliše ministarstvo inostranih poslova. Oni strani državljani koji nemaju diplomatski status su u nadležnosti Službe za poslove sa strancima. Dodaje da Rusija nije visokorizična zemlja za BiH.
Bilo propusta
Kico tvrdi da je u slučaju ruskih diplomata bilo propusta.
- Ulazak dvojice protjeranih ruskih diplomata u BiH bez provjera, ili naknadnih procedura, narušavanje je sigurnosti BiH. To je potpuni promašaj sigurnosnog sistema - Ministarstva vanjskih poslova, Granične policije i OSA-e. Moramo izvući pouku. Utvrditi ko je odgovoran za ovaj propust. OSA mora sarađivati, ne samo sa domaćim, nego i sa regionalnim agencijama. Ne mogu da prihvatim da OSA i ministarstvo nemaju registar stranih diplomata koji su protjerani iz BiH i zemalja regije - kaže Kico.
Poručio je da je registar stranih državljana ili državljana BiH koji su prijetnja po sigurnost BiH moćno oružje u rukama agencija i institucija. "Ja vjerujem da će se to poboljšati. Moramo štititi taj registar od lica koja su na tom registru".
