Nakon učestalih napada na bošnjačke povratnike u RS-u, najavljeno je „samoorganiziranje“ ove populacije. Povratnici traže zaštitu EUFOR-a i NATO-a. Oglasio se i MUP RS-a, piše DW.

Od 1996. do 2022. godine na području bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) ubijeno je 13 povratnika (13-ta žrtva bio je Murat Badić, stradao prilikom polaganja kamena temeljca za obnovu srušene džamije Ferhadija u Banjoj Luci), 22 povratnika su teško ranjena, 1.020 povratnika bili su žrtve fizičkog napada, dok je 3.500 povratnika pretrpjelo neku vrstu verbalnog napada, najčešće na nacionalnoj osnovi.

To su podaci „Udruženja žrtava i svjedoka genocida“, bazirani na osnovu iskaza 3.500 anketiranih povratnika, podataka policijskih agencija u BiH te pravosudnih institucija (sudovi i tužiteljstva u BiH).

- Nijedan od 13 slučajeva ubistva nije riješen, nijedan od 1.200 fizičkih napada nije rasvijetljen, što znači da MUP (Ministarstvo unutrašnjih poslova) RS-a i tužiteljstva u tom entitetu ništa ne žele učiniti po tom pitanju, ne poduzimaju adekvatne korake kako bi procesuirali počinitelje, nema sudskih postupaka - kaže za DW predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović.

On ističe da se politika koja je stvarala RS do danas nije promijenila.

- Tako da su, nažalost, povratnici u RS-u izloženi kontinuiranim napadima, a oni su u posljednje vrijeme sve žešći i sa sve težim posljedicama - kaže Tahirović.

Saopćenje MUP-a RS

Nakon učestalih napada na bošnjačke povratnike, oglasio se MUP RS. U saopćenju koje je dostavljeno i DW-u spominje se, pored ostalog, slučaj „razbojništva“ nad porodicom Memišević u višegradskom selu Omeragići (povratnici Fadil i Ajša Memišević brutalno su pretučeni u martu 2023).

- Istraga u ovom slučaju vodi se pod nadzorom Tužilaštva Istočno Sarajevo - precizira se u saopćenju.

MUP navodi da su identificirana i saslušana „tri maloljetna lica“ koja su 23. juna 2023. godine teško pretukla mladića Osmana Mehanovića iz Bratunca. Napominje se i da su „lišena slobode“ četiri policijska službenika Policijske stanice Osmaci u RS-u (sjeveroistočna BiH).

- Isti su suspendirani i protiv njih će biti pokrenut unutrašnji postupak - saopćio je MUP RS-a.

Radi se o policijskim službenicima koji su, kako prenose mediji u BiH, krajem avgusta 2023. u Policijskoj stanici Osmaci pretukli 14-godišnjeg dječaka dok je njegov otac u drugoj prostoriji „slušao jauke“.

Nema konkretnih djela?

MUP RS-a je uhapsio dvije osobe (B.J. i B.O. iz Zvornika) osumnjičene za napad na povratnika Senada Sejfića 3. septembra 2023. godine u Gornjoj Kamenici. Pored navoda o krivičnim djelima, MUP RS-a konstatira da su reakcije „bošnjačkih udruženja“, i „bošnjačkih političara“ te izvještavanje „pojedinih federalnih medija“ zapravo „širenje vjerske i nacionalne mržnje, jer stvaraju napetost i huškačku atmosferu“.

Saopćenje MUP-a RS-a nije umirilo povratnike, kaže predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

- MUP RS-a bi radije da se o napadima šuti. U saopćenju se govori o istražnim radnjama u vezi sa nekoliko zadnjih napada, ali nema riječi o napadima u proteklom periodu, ne spominje se da su počinitelji identificirani, ne govori se ništa o pokretanju sudskih postupaka, nema podataka o procesuiranju niti o kaznama za počinitelje krivičnih djela, nema ničega osim tvrdnji da se u svim tim slučajevima vodi postupak protiv nepoznatih počinitelja - kaže Tahirović.

Poziv EUFOR-u i NATO-u

Sagovornik DW-a smatra da su jedini nadležni za poduzimanje konkretnih mjera zaštite povratničke populacije, u slučaju izostanka adekvatne reakcije lokalnih policijskih snaga, EUFOR, odnosno NATO.

- Pozvali smo EUFOR i NATO da djeluju u skladu s mandatom kako bi zaštitili povratnike. Oni imaju sva neophodna sredstva, jedinice i opremu, a znamo da mogu biti i ojačani angažmanom dodatnih trupa - ističe Tahirović.

Ako izostane podrška EUFOR-a i NATO-a, povratnici najavljuju da će se sami „organizirati“ kako bi se zaštitili.

- Ako nam ne pomognu međunarodne snage, nemamo druge mogućnosti nego da se sami organiziramo, a razmišljamo o formiranju posebnih grupa ljudi koje bi obilazile povratnička mjesta, razgovarale s povratnicima... Ima mnogo načina na koje se možemo organizirati - kaže naš sagovornik.

Tahirović ističe da će se prvo dati šansa međunarodnim snagama „koje i po Dejtonskom sporazumu imaju mandat da zaštite povratnike“.

EUFOR „nije primarna agencija za regiranje u BiH“

EUFOR je odgovorio na upite DW-a u vezi sa procjenom sigurnosne situacije, položajem povratnika u RS-u i načinima na koje bi međunarodne snage eventualno mogle pomoći ovoj populaciji. Rečeno je da „EUFOR ostaje posvećen pružanju podrške vlastima BiH u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja u skladu sa izvršnim mandatom“.

- EUFOR održava jake veze sa našim partnerima iz svih agencija za provođenje zakona u BiH - navodi se u odgovoru.

Naglašava se da EUFOR nije primarna agencija za reagovanje u BiH te da su u lokalnim sigurnosnim pitanjima „agencije za provođenje zakona u BiH prve koje reaguju i imaju primat u ovoj oblasti“.

Stručnjaci za sigurnosna pitanja smatraju da bi policijske agencije u BiH trebale adekvatnije pristupiti zaštiti ugroženih populacija. Profesor na banjalučkom Fakultetu sigurnosnih nauka Duško Vejnović podsjeća da je, s obzirom na rat 90-tih godina na ovim prostorima, „prirodno da postoji doza straha i nepovjerenja“.

- Siguran sam da napadi na povratnike u RS-u nisu organizirani, odnosno nisu planski i da se događaju spontano. Riječ o pojedinačnim slučajevima. Često sam na terenu i obilazim područja u cijeloj BiH, ne samo RS-u, i siguran sam da nema organiziranog napada na povratnike ili manjinske grupe, ali ima pojedinaca koji koriste jezik mržnje i šire nacionalnu netrpeljivost - kaže Vejnović.

Duško Vejnović: „Samoorganiziranje nije dobra ideja“

Vejnović napominje da takve ekstremne pojedince treba sankcionirati u skladu sa zakonom.

- Većini običnih građana nije do mržnje i nesporazuma, ali institucije moraju funkcionirati i kada je riječ o suzbijanju tih sporadičnih pojava“, ističe sagovornik DW-a. Profesor Vejnović smatra da i aktuelni „politički nesporazumi“ jačaju nacionalizme. „Politike u BiH treba urazumiti kao javne djelatnosti koje bi trebale biti u funkciji razgovora, dijaloga, tolerancije i međusobnog povjerenja - kaže Vejnović. Tome, međutim, kaže, ne doprinose aktuelni politički lideri u BiH.

Banjalučki profesor smatra da „samoorganizacija“ određene populacije ili grupa u RS, odnosno BiH, nije dobro rješenje.

- Bilo kakvo samoorganiziranje mimo institucija sistema bilo bi rizično. Mi, nažalost, imamo iskustva o tome iz 90-tih godina. Ako se pod „samoorganiziranjem“ podrazumijevaju neke seoske straže, bojim se da bi uz takve straže moglo ići i oružje, a posjedovanje oružja i njegova upotreba regulirana je zakonom - kaže Vejnović.

Ako je samoorganiziranje u tom smislu najavljeno, ili se planira, onda su podbacile institucije, smatra sagovornik DW-a. On upozorava da bi eskalacija napada, odnosno nasilja, mogla ugroziti sigurnost u BiH. Zato se, kaže Vejnović, mora adekvatno reagirati, pojačati institucionalno djelovanje radi uspostave povjerenja i dodatne sigurnosti – za sve građane, bez obzira na pripadnost naciji ili vjeri.