Glavni odbor SDA, najveće bošnjačke stranke koja je, nakon gotovo 30 godina, izgubila većinu poluga vlasti, odlučio je da će se Kongres na kojem će se birati novi predsjednik održati 16. oktobra ove godine.
Iako se na Kongresu bira i novo rukovodstvo stranke te donose brojni važni stranački dokumenti, u fokusu javnosti bit će svakako borba za predsjednika između aktuelnog čelnika Bakira Izetbegovića, i kako stvari stoje, njegovog protukandidata Šemsudina Mehmedovića.
Kandidatura Mehmedovića još nije zvanično potvrđena jer procedura koju Statut SDA propisuje kaže da kandidat za predsjednika može biti član SDA koji podnese prijavu Izbornoj komisiji, a koju podržava najmanje 30 članova aktuelnog saziva Glavnog odbora ili tri kantonalne/regionalne skupštine ili 15 općinskih/gradskih skupština.
Znak slabosti
Zbog straha od mogućeg izljeva nezadovoljstva članstva posljednjim dešavanjima oko SDA, brojnih afera i nesposobnosti da bude dio vlasti na gotovo svim nivoima, Izetbegović je najprije pokušao sabotirati sami kongres te ga zamijeniti konvencijom, na kojoj se ne bi birao novi predsjednik.
Procjena njegovog uskog kruga najbližih saradnika, ali i dijela Predsjedništva SDA, bila je da ipak treba održati Kongres uz uvjeravanja, iskrena ili lažna, Izetbegovića da uživa podršku na terenu te da bi odgađanje Kongresa bio znak njegove slabosti i otvoreno pokazivanje straha od Mehmedovića i njegove grupe iskusnih političara SDA i biznismena koji ga – što javno, što tajno – podržavaju.
Da bi prevenirao opasnost koja mu prijeti od Mehmedovića, sa svojim vjernim timom za prljave poslove na terenu, koji predvodi bivši federalni ministar Edin Ramić, potpuno autokratski Izetbegović pravi rezove i sve općinske odbore i organizacije SDA za koje se sumnjalo da bi mogli podržati Mehmedovića u samoj proceduri kandidiranja smjenjuje preko noći, uvodeći im povjereništva bez mogućnosti ikakvih žalbi za smijenjene.
Najprije počinje obračun s organizacijama SDA s područja RS, takozvanim tihićevcima, odnosno odborima koji favoriziraju Adila Osmanovića kao novog potpredsjednika SDA, a koji bi bio desna ruka Mehmedovića u budućim kadrovskim raspodjelama u stranci.
Tako se još u julu za Gradski odbor SDA Doboj uvodi povjereništvo, kao i za Regionalnu organizaciju SDA Sjeverna Bosna, koja je zajednički izvršni organ za općine i gradove Doboj, Teslić, Modriču, Vukosavlje, Derventu, Bosanski Brod i Bosanski Šamac. Također je proširen sastav Općinskog odbora SDA Teslić kako bi se osigurala podrška Izetbegoviću.
Prema tvrdnjama sad već bivšeg predsjednika SDA Doboja Senahida Spahića, njegova jedina greška bila je fotografija s Mehmedovićem i Osmanovićem koja je nekako putem društvenih mreža došla do Izetbegovića. Spahić je odmah razriješen s mjesta predsjednika, postavljeni su povjerenici, među kojima je i Ramiz Salkić, odani Bakirov kadrovik poznat po podlom pokušaju prodaje zemlje nane Fate Orlović, a koji, prema svom mjestu prebivališta, nema nikakve veze s GO SDA Doboj.
Politički protivnici
Glavni razlog za smjene odbora iz RS je taj što, prema Statutu SDA, s područja ovog entiteta osvojenih 350 glasova na posljednjim izborima daje pravo slanja jednog delegata na Kongres, a u Federaciji je za jednog delegata potreban rezultat od hiljadu glasova te je u tome bila suština Izetbegovićevog problema.
Međutim, prema našim informacijama, sve vrijeme dok je Izetbegović pripremao teren da Mehmedović nema mogućnost ni da se kandidira, njegov jedini oponent koji ga realno može ugroziti spremao je svoj teren preoravši mnoge dijelove BiH, tražeći podršku članstva i vodeći polutajnu kampanju.
Politički protivnici SDA, posebno iz redova trojke, mudro šute o dešavanjima u ovoj stranci, ne dolijevajući ulje na vatru i očito priželjkujući da SDA ostane s istim rukovodstvom, onakva kakva jeste, kompromitirana i nepoželjna. Jer to je njihov trenutno najveći politički interes.
Moguć treći kandidat
Nakon odluke Glavnog odbora o održavanju Kongresa slijede prijedlozi stranačkih organizacija, a krajnji rok za predlaganje je 25. septembar, nakon čega će kandidatsku listu sačiniti Izborna komisija SDA. Što zapravo znači da će Izetbegović, nakon što se uvjeri da Mehmedović ipak ima validnu kandidaturu, vrlo vjerovatno, pokušati na poznati i sebi svojstven način proizvesti još jednog kandidata kako bi nezadovoljnike svojim vođenjem stranke, kojih u SDA nikada nije bilo više, podijelio u dva tabora te sebi osigurao povoljniju poziciju.
U takve mahinacije i Izetbegovićeve farse koje je lično uveo, poput procedure da Kongres prvo bira predsjednika pa tek onda rukovodstvo stranke, od kojeg veliki dio lično taj isti predsjednik predlaže, mogli bismo se uvjeriti vrlo brzo jer su određeni rokovi za pripreme Kongresa već blizu.
Nadolazeća kampanja za lidera još najjače bošnjačke stranke svakako će biti sukob u kojem je na jednoj strani Izetbegovićeva politika, kojoj svjedočimo već duži period, a koja se posljednjih godina, posebno nakon odlaska Sulejmana Tihića s političke scene, iz umjerene i proevropske pretvorila u ultradesnu, nacionalističku i antizapadnu politiku, i na drugoj strani agenda vraćanja SDA na srednji put, kakvu uporno promovira Mehmedović.
Iz Mehmedovićevog tabora ne sumnjaju u pobjedu, izuzev ako Izetbegović ne izrežira glasanje kojem će prisustvovati oko 1.300 delegata, jer nepravilnosti i krađe na kongresima SDA nisu nikakva novost.
