Nužno je obezbijediti fizičku sigurnost i psihičko blagostanje žrtava rodno zasnovanog nasilja i djece, kao i sigurne kuće koje će finansirati država, zaključci su doneseni na sastanku državnog ministra za ljudska prava i izbjeglice Sevlida Hurtića s predstavnicima Upravnog odbora Sigurne mreže nevladinih organizacija nakon tragedije koja se prije nekoliko dana desila u Gradačcu.

Ministar Hurtić je poslije sastanka na konferenciji za medije poslao poruku žrtvama porodičnog nasilja, kazavši kako trebaju ići do kraja kada se odluče izaći iz kuće, a što podrazumijeva traženje pomoći, pritom se ne vraćajući nasilniku.

70 posto finansiranja od FBiH

Rekao je kako je dao smjernice bezbjednosnim službama da se vještači telefon Nermina Sulejmanovića, kako bi se vidjelo ko ga je u zadnjih sedam dana zvao, s kime je razgovarao te ko mu je dojavljivao. On navodi kako će tražiti dodatne informacije od policije i ministra unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona zbog priče da je policijska patrola došla nakon 21 minute od prvog poziva.

- To se traži da ne bude više insinuacija, da se ne govori "policija ne radi",  ja ne mogu radi jednog čovjeka reći da policija ne radi, ali tražimo da izađe u javnost - naveo je ministar Hurtić.

Nermin Sulejmanović iz Gradačca je 11. augusta hicima iz pištolja ubio tri osobe i ranio još tri. Ubistvo supruge Nizame Hećimović je priznao i prenosio uživo na društvenoj mreži Instagram, nakon čega je počinio samoubistvo. Predsjednica Općinskog suda u Gradačcu Slobodanka Kojić je objavila saopćenje, kazavši kako je Hećimović prijavila nasilje u porodici krajem jula, ali da Sud nije imao dovoljno dokaza da izrekne zaštitnu mjeru jer Ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona nije dostavilo materijalne dokaze u situaciji kada je oštećena, a poslije ubijena, odbila da svjedoči.

Direktorica Udruženja “Medica” iz Zenice Sabiha Husić je objasnila da Zakon o zaštiti od nasilja u porodici Federacije prepoznaje sigurne kuće i njime je predviđeno da ih kantoni finansiraju u visini od 30 posto, a Federacija u visini od 70 posto.

Istakla je da nakon donesenog zakona 2013. godine Federalno ministarstvo nije ispunilo svoje obaveze i nije finansiralo sigurne kuće.

Neki kantoni nemaju sigurne kuće

- Neki kantoni finansiraju, neki ne. Uglavnom kantoni koji imaju u svom gradu sigurnu kuću, odluče se da finansiraju, ali je problem s kantonima koji nemaju sigurne kuće, pa kada treba uputiti žrtvu, oni smatraju da to nije njihova obaveza - kazala je Husić, dodavši da su BiH potrebne nove sigurne kuće, a da se žrtva najčešće vraća nasilniku jer sistem ženama ne nudi izbor.

Aida Behrem, direktorica Udruženja “Žene sa Une” Bihać, navela je da tolerancija na rodno zasnovano nasilje kako u porodici, tako i na radnom mjestu, a naročito kad je u pitanju femicid, zahtijeva donošenje novih i provođenje postojećih propisa.

- Mi smo s ministrom i direktoricom Agencije za ravnopravnost spolova razgovarali i donijeli smo nekoliko zaključaka i saglasili se da je potrebno hitno i urgentno djelovati. Naročito kad je u pitanju zbrinjavanje žrtava nasilja u porodici. Razgovarali smo da li su sigurne kuće sigurno funkcionalne i usaglasili se da smo kao društvo odgovorni za sve i jedan slučaj - poručila je Behrem.

Gorica Ivić iz Fondacije “Udružene žene” Banja Luka je navela kako su sve organizacije samo prošle godine pružile pomoć oko 500 žena.

“Sad smo kao društvo postali svjesniji jer je izašlo u javnost i svi drugi slučajevi su jednako ili još više brutalni. U većini slučajeva, iako nije bilo drugih žrtava, uvijek su druge osobe bile u riziku”, rekla je Ivić, kao i da je donošenje zakona i normativa neophodno.

Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH, kazala je da je najtragičnija činjenica to što su se događanja koja su se desila u Gradačcu mogla spriječiti. Ona je iznijela neslužbene podatke prema kojim je u proteklih šest godina 60 žena stradalo kao žrtva femicida, dok 85 posto žena u BiH ne prijavljuje nasilje.

11 zaključaka

- Čemu smo svi svjedočili u petak jeste propust sistema da adekvatno reaguje - poručila je Macdonald, dodavši da je u Federaciji tri godine Krivični zakon na čekanju, kao i potrebe usklađivanja ovog zakona sa Istanbulskom konvencijom.

Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH, uputila je poziv svima da zajedno koordiniraju na svim nivoima jer samo na taj način možemo uraditi više i pružiti neophodnu preventivu. Dodala je kako Vlada Republike Srpske nije kandidovala članove u ovaj odbor, zbog čega se ne usvajaju njegovi izvještaji.

Na sastanku je doneseno ukupno 11 zaključaka, među kojima se navodi i da je hitno potrebno donijeti propise i podzakonske akte, osigurati fizičku sigurnost i psihičko blagostanje žrtava rodno zasnovanog nasilja i djece, kapacitirati centre za socijalni rad i policiju, provoditi procjene rizika i upravljanje rizikom, finansirati iz javnih budžeta sve oblike specijalizovane podrške, rad s počiniocima nasilja, sistematičnu, kao i obaveznu obuku o svim oblicima nasilja prema ženama.