Glavi grad Bosne i Hercegovine godinama unazad postaje mjesto gdje se gradi bez ikakvog plana, potrebne urbanizacije, te mišljenja struke.
Za „Dnevni avaz“ arhitekta Nedžad Mulaomerović je istakao da se prvo napravi zgrada, pa se tek onda razmišlja o svemu ostalom.
Moć kapitala
- Radi se bez urbanističkih planova, tek kada gradnja bude gotova počinje se rješavati pitanje parkinga i ostale komunalne infrastrukture – kazao je Mulaomerović.
Osvrnuo se i na poznate „Tibre“ koje se nalaze na Stupu, te istakao da je kroz tu gradnju uočljivo da je moć kapitala prevladao u odnosu na struku, urbano i racionalno korištenje zemljišta.
Dodao je i to da Sarajevo nije ni imalo plan u vezi s tim područjem, odnosno postojao je Razvojni plan Sarajeva do 2015. godine, ali on se odavno ne koristi.
- Kada bi se ponovile „Tibre“ u još nekom dijelu grada, to bi naštetilo imidžu grada, a to čini urbani element. Odnosno, koliko se čovjek pita kao stanovnik i koliko se grad formira prema tom stanovniku – ističe Mulaomerović.
Stanovnik kao fokus
Svi razvijeni gradovi, kako kaže, u fokus stavljaju stanovnika, a ne kapital, od određenih servisa u samom centru, dvorana, okupljališta.
- Od općine Centar pa prema Ilidži vi nemate nijedno pozorište, a četiri su samo u ovoj općini. Nikome ne pada na pamet da gradi ni pozorište niti bilo kakav objekat kulture. To sve utječe na imidž grada – kaže Mulaomerović.
„Tibre“ su prvi dojam, nešto prvo što se vidi kada se krene prema gradu, mišljenja je Mulaomerović, te ističe da se turisti iznenade kada dođu do Skenderije, jer se u tom dijelu, pa prema čaršiji, uspio očuvati urbanistički plan.
Obnova zgrada
Jedan od ključnih problema, kada je riječ o izgledu grada, jesu urušene zgrade i fasade koje godinama stoje, a da ih niko ne pokušava sanirati.
Iako je gradonačelnica Benjamina Karić u proteklom periodu obnovila nekoliko fasada starih austrougarskih zgrada u centru Sarajeva, to još nije dovoljno da bi se postigao ljepši izgled glavnog grada Bosne i Hercegovine.
