U Zenici je završen prvi u nizu događaja Evropske unije u BiH "Pravo na pravdu" koji je okupio desetke predstavnika pravosudnih institucija, nevladinih organizacija, ekoloških udruženja, medije, te građane i građanke koji su diskutovali o pitanjima u vezi s vladavinom prava u Bosni i Hercegovini kao jedne od ključnih oblasti za napredak zemlje na putu ka Evropskoj uniji.

- Prepoznavanje evropskih aspiracija građana i građanki Bosne i Hercegovine bio je signal Evropskoj uniji da prepozna evropsku budućnost ove zemlje. Kandidatski status je odobren uz razumijevanje da će se usvojiti vri provesti nekoliko ključnih reformi među kojima su i one iz oblasti vladavine prava i temeljnih ljudskih prava. Sve ove reforme koje se trebaju materijalizirati usvajanjem zakona doprinijet će jačanju povjerenja građana i građanki u pravosuđe. Istovremeno je potrebno postići bolje rezultate u procesuiranju korupcije i organiziranog kriminala, a sve ovo se može postići samo ukoliko se postigne nezavisnost pravosuđa i policije i ako državni zvaničnici budu hrabri i posvećeni svom zadatku - istakao je Alfredo Stripolli, šef Odjela za vladavinu prava pri Uredu Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

Zatvorenost pravosuđa

Izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH, Ivana Korajlić, i izvršni direktor BIRN-a BiH, Denis Džidić, ocijenili su da broj podignutih i potvrđenih optužnica i osuđujućih presuda varira iz godine u godinu u Zeničko-dobojskom kantonu, a da veliki broj neriješenih prijava može ukazivati na dugotrajnost ili složenost istraga korupcije, kao i da je broj osuđujućih presuda relativno mali.

Tokom diskusije istaknuto je da najveći problem pravosuđa jeste njegova zatvorenost, odbijanje da se uđe u konstruktivan dijalog sa medijima, organizacijama civilnog društva koji kritikuju i insistiraju na informacijama. Važno je ukazati pravosuđu da su oni servis građanima i građankama i da je neizostavno da oni više komuniciraju putem medija jer je to najefikasniji način da se bitne informacije podijele.

Prema Izvještaju o radu Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona za 2021. godinu, najveći broj prijava odnosi se na krivična djela protiv zdravlja ljudi i protiv okoliša, poljoprivrede i prirodnih dobara. Također, postoji značajan broj prijava za krivična djela protiv pravosuđa, protiv podmićivanja i protiv službene i druge odgovorne funkcije.

- Sudeći prema dostupnim podacima, veliki broj neriješenih prijava može ukazivati na složenost i dugotrajnost istraga korupcije, dok smanjenje ukupnog broja istraga može biti posljedica opadanja broja prijava ili promjene prioriteta u borbi protiv korupcije. Porast broja osuđujućih presuda može ukazivati na poboljšanje u procesuiranju i dokazivanju slučajeva korupcije, što može biti pozitivan znak u borbi protiv korupcije - zaključio je Denis Džidić direktor BIRN-a BiH.

Raditi efikasno

- Da bi se broj predmeta povećao mora biti povećan broj optužnica. Predstavnici pravosuđa moraju raditi na predmetima izuzetno efikasno, dakle očekuje se suđenje dan za danom, ili barem sedmično jer smo mi strateškim radom predvidjeli da se predmeti trebaju rješavati unutar 10 mjeseci“, istakla je Snježana Čolaković, predsjednica Kantonalnog suda Zeničko-dobojskog kantona i dodala: „Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala je jedan od najvećih izazova s kojima se naša zemlja suočava. Tim predmetima Kantonalni sud u Zenici daje posebnu pažnju. Kantonalni sud je organizacijski i resorno vrlo spreman da se bori s tim predmetima koji istina znaju biti vrlo teški i vrlo izazovni, se radi o predmetima sa velikim brojem optuženih lica kojima se ne teret stavlja veliki broj krivičnih djela, ali mi imamo i ljudske i materijalne resurse da se s tim borimo. Svakako, prostora za napredak ima i na tome će se raditi u narednom periodu“.

Evropska unija u Bosni i Hercegovini je posvećena podršci unapređenja vladavine prava kao jedne od ključnih oblasti u napretku zemlje na putu ka članstvu u EU. Nakon javnih debata „Pravo na pravdu“ organizovanih u proteklih nekoliko godina u Sarajevu, Ured EU u BiH u narednom periodu organizuje niz tematskih događaja na temu vladine prava u različitim gradovima u BiH. Nakon Zenice, javne diskusije će biti organizovane u Bihaću, Livnu, Istočnom Sarajevu, Doboju, Trebinju, Mostaru, Bijeljini i Banjoj Luci. Cilj ovih događaja je čuti glasove građana, izazove s kojima se suočavaju, ali i omogućiti diskusiju sa predstavnicima pravosuđa koji će predstaviti i dobre prakse i govoriti o svom radu.