Generalni sekretar Narodne skupštine RS Boran Bosančić, kako saznaje portal "Avaza", poslao je danas članu Predsjedništva BiH Denisu Bećiroviću zaključke koje Narodna skupština RS planira sutra usvojiti na posebnoj sjednici.

Nakon toga je uslijedio odgovor Alije Kožljaka, šefa kabineta Denisa Bećirovića.

Kompletan odgovor Alije Kožljaka prenosimo u nastavku: 

- Iznenađeni smo Vašom pažnjom i dostavljanjem Zaključaka Narodne skupštine RS “u vezi sa neustavnim djelovanjem Ustavnog suda BiH”.

S tim u vezi, dozvolite da zapazimo slijedeće:

Zaključci navedeni pod tačkama 2. do 9. su u cijelosti u suprotnosti sa zaključkom pod rednim brojem 1. sa liste Zaključaka, jer se prema tom zaključku, Narodna skupština RS obavezala “za potpuno poštovanje i dosljedno primjenjivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, kojim se nedvosmisleno prihvata, potvrđuje i garantuje njen ustavnopravni položaj, kao jednog od entiteta u sastavu države Bosne i Hercegovine”.

Mandat sudija je predviđen Ustavom

Prema Općem okvirnom sporazumu za mir u BiH kao i prema Ustavu BiH, RS je jedan od entiteta u Bosni i Hercegovini, državi koja, prema članu I. Ustava, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država sa svojim unutrašnjim ustrojem, međunarodno priznatim granicama, koja je članica Ujedinjenih nacija, te kao Bosna i Hercegovina može zadržati ili zatražiti članstvo u organizacijama unutar sistema UN-a i drugim međunarodnim organizacijama.

S tim u vezi, treba konstatovati da bi svako drugačije tumačenje Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH bilo kršenje upravo tog Sporazuma kao i Ustava Bosne i Hercegovine.

Međutim, u odnosu na sve druge zaključke iz navedenog akta Narodne skupštine RS treba ukazati da su u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine i da podrivaju Opći okvirni sporazum za mir u BiH, jer je:

1) Ustavni sud BiH, ustanovljen upravo članom VI. Ustava BiH, na čije se poštovanje obavezala NSRS, kojim je isto tako, propisan sastav Ustavnog suda od devet članova, od kojih četiri bira Zastupnički dom Parlamenta Federacije, a dva člana Narodna skupština Republike Srpske, dok preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.

2) Mandat sudija Ustavnog suda BiH i trajanje mandata je također, propisan članom VI. stav 1. c) Ustava i odlučivanje o trajanju mandata nije u nadležnosti nijedne druge vlasti u Bosni i Hercegovini pa ni Narodne skupštine RS-a.

Atak na ustavnopravni poredak

3) Donošenje Zakona o Ustavnom sudu BiH, ili Zakona o postupku pred Ustavnim sudom BiH, također, nije u nadležnosti nižih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, nego je u nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH, što je također, propisano Ustavom BiH.

4) Ostale zaključke NSRS nema smisla niti potrebe komentarisati, jer su paušalni, protivni su Ustavu BiH i zakonima Bosne i Hercegovine.

Ukoliko dođe do realizacije takvih zaključaka, treba imati u vidu da će njihova materijalizacija sadržavati radnje kojima se vrši atak na ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine, da bi takve radnje i postupci mogli sadržavati obilježja ozbiljnih krivičnih djela propisanih Krivičnim Zakonom Bosne i Hercegovine, te da bi nosioci takvih kriminalnih aktivnosti mogli krivično odgovarati.