U Prijedoru je danas šetnjom i performansom na trgu u centru grada obilježen Dan bijelih traka, sjećanje na 31. maj 1992. godine, kada je Krizni štab opštine Prijedor primorao nesrpsko stanovništvo da svoje kuće i stanove označe bijelim zastavama, a ukoliko se kreću gradom da moraju nositi bijelu traku oko ruke. Sve relevantne činjenice o bijelim trakama utvrđene su u sudskim procesima za ratne zločine.

Obilježavanje Dana bijelih traka proteklo je u znaku inicijative za izgradnju spomenika za ubijenu djecu Prijedora.

- Kiša nije omela veliki broj članova porodica ubijene djece, ali i preživjelih logoraša, onih koji su nosili bijele trake 1992. godine da se danas okupe na glavnom gradskom trgu i prohodaju kroz prijedorsko korzo s bijelim trakama oko svojih ruku - istakao je za Fenu predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka Mirsad Duratović, dodavši da su obilježavanju Dana bijelih traka danas prisustvovali i građani iz susjednih općina, ali i čitave BiH.

Znakovitim polaganjem 102 bijele ruže u obliku kruga, koje predstavljaju čistoću, nevinost i poniznost, svaka s imenom ubijenog prijedorskog djeteta, roditelji i aktivisti danas su na Dan obilježavanja bijelih traka u Prijedoru, bar na jedan dan, izgradili dugo traženi simbolični spomenik.

Kao i svake godine, organizator Dana bijelih traka u Prijedoru je inicijativa "Jer me se tiče", a ove godine su pripremili bijele trake na bijeloj ruži gdje svaka bijela traka nosi jedno ime nedužnog djeteta.

Predstavnik Inicijative "Jer me se tiče", koja godinama pokušava simbolični spomenik pretvoriti u opipljivi, Edin Ramulić kazao je Feni da će nastaviti insistirati na izgradnji spomenika za ubijenu djecu Prijedora.

- Danas smo imali dostojanstven skup, i povorku i šetnju dostojanstvenu kroz grad, na glavnom trgu. Imali smo okupljanje na dva mjesta i simbolično na mjestu gdje treba da bude spomenik. Policija je bila na nivou zadatka, ali ova vlast nije samo policija, već je u rukama gradonačelnika, predsjednika Skupštine. Tu imamo problem već duže vrijeme. Zadnja postava na ovim izborima ne želi da primi roditelje, poseban oblik diskriminacije je kada gradonačelnik ne želi da primi građane svog grada, čak ni uz posredovanje međunarodnih organizacija nije došlo do tog susreta - kazao je Ramulić.

U Prijedoru je od 1992. do 1995. godine protjerano gotovo 50.000 osoba, a kroz logore Keraterm, Omarska i Trnopolje, te još 54 mjesta zatočenja prošlo je više od 30.000 muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti.

Na taj dan, 31. maja, osnovan je logor "Omarska", kroz koji je prošlo više od 3.000 zatvorenika.

Godinama se 31. maja ukazuje na značaj obilježavanja ovog datuma, ali i poručuje da je potrebno njegovati kulturu sjećanja i ne zaboraviti zločine koji su počinjeni u tom dijelu BiH, ali i drugim mjestima.