Dinamika kojom će se BiH pridružiti EU u potpunosti zavisi od domaćih vlasti. Jasno smo stavili do znanja da su naša vrata otvorena.

To je u intervjuu za “Dnevni avaz” poručio ambasador Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johan Satler (Johann Sattler).

Veći napredak

- Evropski put je transparentan. Tu je 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za pridruživanje EU. Ti prioriteti moraju biti ispunjeni prije nego što BiH bude mogla otvoriti pregovore o pristupanju. Nastavit ćemo davati strateške savjete, kao i finansijsku pomoć BiH za podršku implementaciji 14 ključnih prioriteta. Ali napredak je u rukama vlasti ove zemlje. Možda ćete se sjetiti da je, u momentu kada je Komisija preporučila kandidatski status, odluka donesena uz razumijevanje da će se BiH prioritetno pozabaviti s osam reformskih oblasti. U oktobru ove godine Komisija će ponovo objaviti svoj godišnji izvještaj o BiH. Za kredibilnu evropsku perspektivu za BiH je od najveće važnosti da ova zemlja ove godine pokaže veći napredak nego što je to bio slučaj u skorijim godišnjim izvještajima - kazao je Satler.

BiH očekuje još dug put ka EU, ali dobivanje kandidatskog statusa svakako da je vjetar u leđa…

- Kandidatski status je bio signal građanima BiH da prepoznajemo i podržavamo njihove evropske težnje. Na najvišem nivou, zvaničnici EU su naglasili da BiH pripada u EU. Ali ne možemo mi više željeti integracije pod okriljem EU od domaćih političkih lidera i zvaničnika. EU je mnogo više od jednog kluba naroda koji dijele iste stavove. EU je skup institucija s nizom različitih odgovornosti, od utvrđivanja poljoprivrednih, trgovinskih i ekoloških politika, do utvrđivanja standarda za najveće jedinstveno tržište na svijetu. BiH treba imati institucionalne kapacitete da u potpunosti učestvuje u strukturama donošenja odluka EU. Nažalost, trenutno to nije slučaj. Kao država članica EU, BiH bi, također, imala pravo na značajne količine novca i ova zemlja treba pokazati da ima sposobnost da pravilno upravlja tim sredstvima. Dobra vijest je da, kako zemlje provode reforme za pridruživanje EU, istovremeno postaju demokratskije, ekonomski konkurentnije i stvaraju bolji kvalitet života građana. Tome smo svjedočili kod svih zemalja koje su se ranije pridružile EU. Sada je na vlastima u BiH da realiziraju reformsku agendu koja je potrebna ovoj zemlji.

Nepodnošljivo i hitno

Državnu vladu smo brzo dobili, Federalnu jedva zbog stalnih blokada, a odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt) izazvala je mnoge polemike…

- Sada kada BiH ima uspostavljene vlasti na državnom i entitetskom nivou, to je historijska prilika za zemlju da usvoji ključne reforme i ostvari napredak na evropskom putu. Nažalost, BiH je i ranije propustila prilike, ali ne može nastaviti propuštati. Stopa iseljavanja stanovništva je konkretan znak da je previše građana nezadovoljno zbog nezaposlenosti, korupcije, nižeg životnog standarda i političke nestabilnosti. Potrebna je promjena. Po pitanju odluke visokog predstavnika Šmita da iskoristi svoja izvršna ovlaštenja za deblokadu formiranja Vlade FBiH, evropski stav je dobro poznat. Želja nam je da BiH što prije prijeđe iz „Dejtona u Brisel“ i postane potpuno suverena u donošenju odluka. Naše dugogodišnje stajalište je da se izvršna ovlaštenja visokog predstavnika trebaju koristiti isključivo kao posljednja mjera. Ipak, nakon četiri i po godine rada Vlade FBiH u tehničkom mandatu situacija je postajala hitna i nepodnošljiva te je bio neophodan neki način rješavanja blokade. Žalosno je što su se morala iskoristiti izvršna ovlaštenja. Preferiramo rješenja iz domaće kuhinje, ali takva rješenja nisu bila moguća.

Iz EU je jasno poručeno da saveznici EU ne idu u Rusiju. Pa kako to da riješimo ako se predsjednik RS Milorad Dodik u Moskvi sastaje s Putinom, odnosno ako dio predstavnika BiH, koja sigurno želi u EU, radi suprotno?

- Jasno smo isticali da od naših saveznika, a posebno zemalja kandidata, očekujemo da pokažu solidarnost s ukrajinskim narodom. Ovo nije samo pitanje usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, iako to jeste važan zahtjev procesa pristupanja. Pitanje je to i jeste li na pravoj strani historije ili ne. Odluka Vladimira Putina da napadne Ukrajinu nije imala apsolutno nikakvo utemeljenje u međunarodnom pravu. Ruski izgovori za njenu brutalnu, ničim isprovociranu invaziju su raskrinkani po svim aspektima, a tri četvrtine država članica UN-a osudile su rusko djelovanje kao kršenje Povelje UN-a. Rusija je sve izoliranija na međunarodnom planu i niti jedan lider zapadnih demokratija ne sastaje se s Putinom.

Pažljivo pratimo

Govorilo se mnogo o kriminalizaciji klevete u RS. Šta bi to moglo donijeti u čitavoj BiH?

- Ukoliko dođe do njegovog usvajanja, Nacrt zakona o kriminalizaciji klevete predstavljao bi ozbiljan korak unazad za slobodu medija i evropski put. Trenutno su u BiH već prisutni problemi poput prijetnji sigurnosti novinara te izostanak sudskog epiloga u slučajevima prijetnji nasiljem protiv medijskih radnika. Štaviše, prisutna je zabrinjavajuća tendencija da oni na pozicijama vlasti koriste neutemeljene tužbe za klevetu (tzv. SLAPP), odnosno sudske sporove kako bi ušutkali svoje kritičare ili zastrašili protivnike. Uzimajući u obzir brojne izazove kod nezavisnosti i odgovornosti pravosuđa u BiH, kao i nizak nivo povjerenja javnosti u pravosudni sistem, kriminalizacija klevete samo bi doprinijela neprijateljskom okruženju za slobodu medija koje je trenutno prisutno u BiH. Premda se, s pravom, mnogo pažnje posvećuje situaciji u RS, budući da postoje zakoni koji su trenutno u zakonodavnoj proceduri, ne treba zanemariti ni činjenicu da su prijetnje slobodi medija zabilježene u cijeloj zemlji. Jačanje slobode izražavanja i slobode medija jedan je od 14 ključnih prioriteta, i to ključni prioritet 12. S obzirom na važnost slobode izražavanja i slobode medija za demokratsko društvo, ovo je oblast koju vrlo pažljivo pratimo.

Stojimo uz ovu zemlju

Skoro čitav iznos od 70 miliona eura od EU za BiH za saniranje posljedica rasta cijena energenata je isplaćen. Međutim, ovo je prvi put da EU daje novac direktno bh. vlastima, a ne putem organizacija.

- Paket energetske podrške EU, vrijedan 70 miliona eura, potvrđuje da je EU i dalje lojalan partner i prijatelj BiH. Jednako kao i nakon poplava 2014. godine i tokom pandemije COVID-19, stojimo uz ovu zemlju u teškim vremenima, a istovremeno kroz naše projekte i programe ulažemo u budućnost Bosne i Hercegovine. Dvije trećine paketa ide za ugrožena domaćinstva pogođena rastom troškova života, dok jedna trećina ide kao investicija u budućnost ove zemlje, kroz podršku mjerama energetske efikasnosti, od ključne važnosti za energetsku tranziciju.

Ovo je prvi put da vlasti u BiH primaju novac direktno od EU u ovom obimu. Trenutno na zapadnom Balkanu jedino u BiH i na Kosovu nije slučaj da vlasti direktno dobivaju sredstva EU. U zemljama članicama EU sredstva se distribuiraju preko relevantnih državnih i lokalnih vlasti. Vlasti trebaju raditi svoj posao. EU ne može uspostavljati paralelne administrativne strukture – to bi bilo gubljenje resursa. Bilo kakav utrošak sredstava EU predmetom je detaljnih revizija, a isto važi i za BiH. Način utroška sredstava iz Paketa energetske podrške u BiH bit će važan znak da li zemlja ima administrativne kapacitete za daljnje iskorake na evropskom putu i dobivanje daljnje pomoći ovog tipa.

Novi i tekući projekti

Ima li novih projekata EU u planu prema BiH?

- Sa svakom godinom EU osigurava milione i milione eura. Naime, mi smo daleko najveći investitor, donator i partner u BiH. U trenucima kada se javi specifična potreba, naprimjer tokom pandemije COVID-19, podrška je još i veća. Pri tome govorim samo o institucijama EU, a kada se uzme u obzir bilateralna podrška koju daju države članice EU, brojke su još i veće. Dakle, stalno su tu novi projekti EU i njenih država članica.

Samo prošle sedmice sam prisustvovao ceremoniji potpisivanja tri nova infrastrukturna projekta u vrijednosti od 43,8 miliona eura. Jedan od grantova ide za podršku vodovodnoj infrastrukturi i čistoj vodi za piće u Visokom. A dva od ovih grantova idu za dalje dionice autoputa Koridora 5C, kao najvažnijeg infrastrukturnog projekta ove zemlje koji omogućava brže i sigurnije putovanje širom zemlje, kao i veća ulaganja i radna mjesta. Sveukupno, EU je već osigurala više od pola milijarde eura bespovratnih sredstava za Koridor 5C, omogućavajući dodatnih milijardu i po eura povoljnih kredita za ovaj ključni infrastrukturni element. Ostajemo u potpunosti posvećeni ovom projektu i odlučni da podržimo bh. vlasti da dovrše autoput, uključujući daljnje finansiranje.

U toku su projekti podrške poduzetnicima, privredi, poljoprivredi i digitalizaciji u BiH. Za otprilike deset dana pokrenut ćemo drugu fazu projekta vrijednog 4,5 miliona eura pod nazivom EU4Justice, a koji je nadogradnja na veći dio onoga što je već urađeno u ovoj oblasti. Imamo mnogo projekata koji podržavaju temeljna prava, građansko društvo, slobodu izražavanja i slobodu medija. Postoje projekti koje finansira EU koji podržavaju mlade, kulturu i pomažu veće razumijevanje između zajednica i izgradnju mostova. Za svakoga ponešto.

Uzgred treba napomenuti da nova metodologija za dodjelu finansijske pomoći EU putem mehanizma IPA III fondova više ne dodjeljuje sredstva za pojedinačne zemlje. Umjesto toga, sredstva se dodjeljuju na osnovu pristupa zasnovanog na učinku, iako ostaje princip da između zemalja treba postojati pravičan udio. Ovo stvara velike nove mogućnosti da se za BiH dodijeli još više sredstava, pod uvjetom da se dostavljaju zreli projekti. Kako bi u potpunosti iskoristila mogućnosti koje se nude, BiH treba razviti više administrativnih kapaciteta i zauzeti strateški pristup kod prijavljivanja za pomoć EU.