Ambasador Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johan Satler (Johann Sattler) u emisiji Dan uživo na N1 govorio je o svim aktuelnim političkim temama, ali i o tome da li će EU uvesti sankcije Miloradu Dodiku, lideru SNSD-a i predsjedniku RS. Odgovorio je i na navode Dodika da mu je rekao da će ga fizički napasti.

Ministar vanjskih poslova BiH, Elmedin Konaković je na konferenciji za medije kazao kako je BiH postala nezaobilazan faktor na svjetskoj sceni. Satler je za N1 istakao kako je “na njemu (ministru, op.a.) da tu ocjenu donese”.

- Mogu kazati da smo svi svjedočili da je Vijeće ministara dobro startalo. Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH radi na svim zaostacima, preko 400 tačaka dnevnog reda koje je ostalo od prethodnog saziva. Imamo ministra vanjskih poslova koji je aktivan na međunarodnom planu. Vjerujem da BiH ima priliku da u naredne tri godine osigura da njen glas bude snažniji. Imate naravno problematiku sa Srbijom, Hrvatskom, sve su pitanja koja se mogu riješiti. Prilika za BiH da bude dio zajednog regionalnog tržišta - istaknuo je.

"Svako ima vanjsku politiku"

Govorio je i odnosima sa Hrvatskom i Srbijom, te da li se “miješaju Srbija i Hrvatska” u unutrašnje odnose BiH.

- U konačnici svako ima svoju vanjsku politiku. Ono što je važno da nema uplitanja u unutrašnja pitanja bilo koje zemlje. Odluke koje se donose u BiH, donose se u BiH. Tanka je linija da li se miješaju, pogotovo u zemljama gdje imate svoje manjine. Tanka je linija i za BiH, vrlo je važno obazrivo pristupati inače će se to u BiH posmatrati kao miješanje u odnose - smatra Satler.

Između ostalog, Satler je govorio i o novoj vlasti na državnom nivou.

- Nismo očekivali da će se novim sazivom promijeniti neke stvari preko noći. Postoje tumačanja kako bi ova zemlja trebala izgledati u budućnosti. Važno je da idemo koaliciju na nivou BiH koja je spremna da djeluje. Važna poruka RS-u je da imate partnere u Sarajevu koji su spremni da djeluju, konstruktivne partnere. Treba insistirati na uvažavanju državnih institucija, ali neće biti ni blokiranje projekata samo zato što dolaze iz RS. Prevaziđimo te stvari, gledajmo šta nas zbližava. Ne možete blokirati energetske projekte, dok generalno imamo energetsku krizu. To je važan fokus za naredne godine - kazao je.

Potezi Milorada Dodika

Osvrnuo se i na poteze i komentare Milorada Dodika, predsjednika RS.

- Što se tiče imovine to je kompleksno pitanje u mnogim zemljama. Pogotovo u zemljama koje baštine tu tradiciju komunizma, gdje nije bilo privatnog vlasništva. Treba imati na umu da imamo finalnog arbitra, to je Ustavni sud. To su pitanja koja se trebaju rješavati na nivou BiH. To je princip kojim smo se vodili i nastavit ćemo se voditi - kazao je.

Na pitanje da li se sprema nametnuti zakon o državnoj imovini te zašto se kriju eksperti koji rade na ovom prijedlog, kazao je:

- To je jedan proces iz najbolje namjere da okupi najbolje stručnjake koji će predstaviti prijedloge koji će se razmatrati u Parlamentarnoj skupštini. Naredne sedmice ćemo imati diskusiju o vodenim tokovima, šumama i drugim kategorijama. Eksperti mogu samo dati prijedlog. Pozivam sve političke subjekte da se angažiraju po ovom pitanju. Nije to pitanje koje tiče samo RS, jako puno je upitnika što se tiče FBiH. Pogledajte kasarnu Jajce, imate ponode luksuznog hotela, ali se ne može riješiti zbog pitanja imovine. Ono što mogu reći da bez otkrivam silne tajne da kažem da ima par njemačkih, jedan ekspert iz Italije, jedan iz Turske. Ovo su najbolji među najboljima. Ima i domaćih stručnjaka naravno. Mješoviti tim”.

O sankcijama Dodiku

Ambasador Evropske unije u Bosni i Hercegovini kazao je zašto još uvijek nema sankcija za Dodika, ali se i osvrnuo na navode da mu je Dodik rekao da će ga fizički napasti.

- Meni to nije rekao. To je toliko nisko, takva priča je zaista nisko da ne zaslužuje da se o tome razgovore. To je znak slabosti ako ćemo pričati o tom nasilju. I ranije sam za medije rekao da nema potrebe da se o tome priča. Nije to moj nivo, niti ću se spuštati za taj nivou. Naša reakcija je bila prošle godine vrlo jasna. Obustavljeni su određeni ekonomski projekti koji su bili vrlo važni za RS. To je bila jasna reakcija za povlačenje iz institucija. Tako da Evropska komisija jeste reagovala. Za pitanja poput uvrštanja na određene liste ili vizni režim za to moramo imati saglasnost svih 27 članica. Trenutno nemamo jednoglasni stav. Što se tiče sankcije, one su instrument. Dakle, instrument kojim želimo da se promijeni ponašanje. I druge su zemlje uvele sankcije i ja ne vidim velike promjene ponašanja Milorada Dodika. Na sankcije se uvijek gleda kao na magični štapić, ali treba pažljivo uzeti obzir da je to alat koji treba da ostvari neki cilj. O cilju treba razmišljati - kazao je Satler.

RS planira vraćanje klevete u krivični zakon, a Satler se nada da ovi zakoni neće nikada ugledati svjetlo dana.

- Nadam se da za proces koji je u toku će vlasti u RS saslušati sve stavove. Jako je puno otpora i to utemeljenog. Ovim se sužava prostor za djelovanje medija. Jako je teško raditi samostalno. Veliki udarac na medije. Pozivam vlasti da unaprijede postojeće propise - dodao je.

Formiranje Vlade FBiH

Na kraju razgovora u emisiji Dan uživo Satler se osvrnuo na formiranje Vlade FBiH, ali i nove odluke visokog predstavnika u BiH, Kristijana Šmita (Christian Schmidt).

- Ne znam šta je alternativa. Svi su siti blokada. Jasno je bilo da nije bilo volje da se na domaćem terenu riješi ova situacija. Žalosno je što je u konačnici visoki predstavnik BiH morao da djeluje, ali nije bilo izlaza. Nije bilo drugog načina. Svi su siti jednih te istih igara. Pozivam nove ministre da što brže i aktivnije se anagažuju i rade. Jako je puno pitanja na kojima trebaju raditi. Bitna je snažna borba protiv korupcije. Ja sam optimista. Imao sam sastanak sa premijerom Nerminom Nikšićem. Pratit ćemo i realizaciju i pružat podršku, ali i pratiti obećani napredak - kazao je.

No, kada je riječ o posljednjoj Šmitovoj intervenciji, Johan Satler smatra da su bonska ovlaštenja vanredni instrument koji se koristi.

- Što se tiče bonskih ovlaštenja stav EU je da uvijek treba biti obazriv po tom pitanju. Slažem se sa mnogima da je to vanredni instrument. Treba biti izuzetno obazriv u njihovim korištenjima, to treba biti krajnja mjera. Ideja je da se što manje koriste bonska ovlaštenja. Uvijek smo obazrivi kada je riječ o korištenju bonskih ovlasti. Poznajem Šmita i on je taj konačno donosi odluke. Postoje priče da on dobije poziv iz jedne centrale, ili poziv iz neke tamo, međutim to uistinu nije tačno. Znam da on na kraju izvaga i donese odluku. I nije jednostavno. Trebali bi se sada zaustaviti kod učestalosti korištenja bonskih ovlaštenja. Mora postojati više ambicije i volje kod političkih aktera, a ne kucati na vrata Šmita i tražiti njegovo rješenje - istaknuo je.

Spreman na razgovor

Prokomentarisao je i proteste koje su i jučer organizirani u Sarajevu.

- Ja sam uvijek spreman na razgovor. Mislim da građani trebaju biti i glasniji. Trebamo vidjeti proteste gdje će građani tražiti bolje pravosuđe, usvajanje energetskih zakona, privlačenje investitora… Jako je puno tema i pitanja gdje je vrlo važno čuti građane.

Kristijan Šmitt je kazao da je zabrinut zbog “radikalizacije Bošnjaka”, na pitanje voditeljice da li se Satler plaši, kazao je:

- Mislim da je to jedna prenapuhana tema. Građani ove zemlje su obazrivi i znaju šta znači kada se određene granice prijeđu. Ne očekujem velike pomake u pravcu radikalizacije. Mislim da niko nije spreman da ponovo ulazi u sukob, rane su bolne još uvijek. EU je temeljena principima različitosti. Cijela je ta priča malo prenapuhana. Trebamo razgovarati o pravim temama, a ne vještačkim podjelama - zaključio je Johan Satler.

Kao Dan Evrope obilježava se deveti maj u znak sjećanja na Šumanovu deklaraciju kojom su stvoreni osnovi temelji na kojima danas postoji Evropska unija. Satler je za N1 kazao u kakvom ozračju Evropa dočekuje današnji dan.

- Poseban dan za nas. Ove godine obilježavamo 73 godine otkako je rođena ova ideja. Uvijek ima nedostatak kao i svakoj drugoj organizaciji. Međutim, možemo biti zadovoljni sa svim što je urađeno u protekle 73 godine. Ovo je najveći mirovni projekat u svijetu. Uvijek ima izazova, ali generalno ovo je pozitivna priča. BiH ovaj dan obilježava nakon jednog značajnog iskoraka, kada je dobila kandidatski status. Drago mi je zbog toga. Pripremili smo jedan sjajan program tokom čitave sedmice - kazao je.

Da li je fašizam pobijeđen?

Pitanje koje kola Balkanom svakog 9. maja koji se obilježava kao Dan pobjede nad fašizmom jeste i da li možemo govoriti o pobjedi nad fašizmom kada gotovo svakodnevno svjedočimo velikom broju skandaloznih poruka.

- Da, to je realnost. Ove godine slavimo, a imate Ukrajinu, preko 40 miliona stanovnika koji se bori za svoj opstanak. Bore se i protiv ideologije, ideologija bliskih fašizmu. To je realnosti koje živimo. EU je ovih godina približila svoje stavove. Pružamo snažnu podršku Ukrajinu, osiguravamo naoružanje, usaglasili smo deset paketa sankcija protiv Rusije. Itekako smo svjesni važnosti ove borbe. BiH je prošla kroz užas rata i ovo je sve vama itekako poznato. Što naravno prije proslava u kući Evrope danas ćemo i obilježiti i dan kada je srušen fašizam zajedno sa gradonačelnicom u Vijećnici. Svi moramo raditi da prevazilazimo međusobne razlike i to je jedan od principa na kojima je zasnovana Evropska unija - kazao je Satler

Satler je također u emisiji Dan uživo govorio i tome koliko BiH radi na kandidatskom statu, ali i šta očekuje od državne vlasti.

- Izuzetno je važan korak, nema baš puno tih koraka ka pridruživanju. Naravno to nije rezultat sjajnog rada političara, nego rezultat geopolitičkih prilika. Sada je pravi trenutak da se zasuću rukavi i odradi pravi posao. Ukoliko želimo nešto pozitivno da vidimo unazad moramo napomenuti i da tri mjeseca imamo formirane vlasti na nivou BiH, rade itekako. Po prvi je usvojen blagovremeno budžet. Tačno je da su sebi povećali plate, ali bilo je pokušaj da se to spriječi. Mislim da se to nije usvojilo da bi bio dobar signal građanima, ali se to nije desilo - kazao je Satler.

Potom je dodao:

- Pravi je momenat za iskorak. Ukoliko pogledamo ranije sazive možemo da vidimo da je bilo potrebno godinu da se formira vlast na nivou BiH. Vlada FBiH je godinama bila u tehničkom mandatu. Sama ta činjenica je pozitivna. Imaju pred sobom više od tri godine mandata da rade i historijsku priliku da kompletiraju 14 prioriteta i time otvore pregovore sa EU. Očekivanja su zaista velika.