Danski diplomata Peter Sorensen bio je šef Delegacije Evropske unije (EU) u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH od 18. jula 2011. godine kada je na tu poziciju imenovan odlukom Vijeća EU, sve do 31. oktobra 2014. godine.

U novembru 2013. godine dao je vrlo opširan i iskren intervju za „Dnevni avaz“, koji vam donosimo u nastavku:

Čestitam vlastima Bosne i Hercegovine na načinu kojim su se bavile pitanjima popisa stanovništva. On je obavljen, podaci se sabiraju, mislim da se i s medijima u vezi s tim pitanjem dobro radi... Državna i entitetske institucije stvarno dobro rade svoj posao i to mi se veoma sviđa. No, želim biti vrlo iskren i otvoren u ovome što ću sada reći: špekulacije brojevima koje sada vidimo, samo su traćenje vremena. Jedino što je relevantno u ovoj situaciji jesu brojke koje će objaviti Zavod za statistiku. Sve ostalo stvara nepotrebne tenzije, kaže odmah na početku ekskluzivnog razgovora za „Dnevni avaz“ specijalni predstavnik Evropske unije (EUSR) i šef Delegacije EU u BiH Peter Sorensen.

Gubljenje vremena

Kako možete biti sigurni u rezultate popisa ako smo imali toliko primjedbi s terena tokom njegovog provođenja?

- Ne! Siguran sam da je proces proveden na način koji je prihvatljiv. Lokalne institucije to su dobro radile, uz pomoć međunarodnih institucija. Siguran sam da će uspostavljeni mehanizmi biti u stanju da riješe sve probleme, uključujući i žalbe građana.

Prošlo je mnogo vremena otkako je u BiH obavljen posljednji popis. Razumijem zašto su svi nestrpljivi da vide rezultate, jasne su mi i moguće konotacije rezultata, ali ono što je sada najbolje jeste da pustimo institucijama da urade svoj dio posla. Ne mislim da ima smisla diskutirati o nečemu, debatirati o brojkama, prije nego što ih zvanične institucije objave.

Javnost ima i bez toga dovoljno materijala ne samo za špekuliranje nego i svađanje: „Sejdić - Finci“!

- Želim potcrtati da EU pomaže u ovom procesu da se kompromis postigne, da se nađe rješenje koje će biti bh. proizvod. Dakle, mi nemamo rješenje, nemamo opciju koju preferiramo, koju favoriziramo... U BiH smo imali mnogo prijedloga rješenja problema - od 2006. naovamo. Ali, EU ima scenarij koji preferira: mi želimo rezultat koji će reći da je BiH riješila ovaj problem u skladu s presudom Suda u Strazburu, da je to domaći proizvod koji će biti takav da ne otvara nove probleme i ne krši neke druge odredbe ravnopravnosti ili slično. Također, to rješenje trebalo bi imati široku podršku unutar političkog spektruma, ali i javnosti BiH, te koje zadovoljava stavove Venecijanske komisije. To rješenje trebaju donijeti institucije BiH. Politički sporazum koji se napravi mora proći kroz institucije BiH, uključujući i javnu raspravu. Ovo je test-pitanje za BiH na kojem vidimo koliko su institucije ove države u stanju rješavati probleme...

A šta je s pričama političkih lidera da EU ima ili svoje rješenje (elektorski model) ili da preferira prijedlog SDA za rješenje „Sejdić - Finci“?

- Ono što je „naše“ rješenje, naša „preferencija“ jeste da se razgovori vode i da uključuju sve aktere. To je ono što podržavamo! Posebno podržavamo da se ovo pitanje u konačnici riješi. Mi nikada, ali nikada, nismo podržali ili kao svoje prihvatili bilo koje rješenje koje se našlo na stolu. Nikada! Sa svima smo pričali da vidimo njihove stavove. Onda smo sve to sastavljali i izvlačili zajednički imenitelj. To smo onda predstavljali strankama i tražili mogu li se o tome složiti. Kada smo 2011. imali prve razgovore s predstavnicima stranaka, onda smo razvili taj pristup. A onda su stranke počele pričati među sobom. Tako da postoji napor, mada ne i rezultat, da se ovo pitanje riješi. No, ponavljam, nikada nismo imali neki svoj prijedlog rješenja „Sejdić - Finci“. Niti smo se ikada opredijelili i rekli: To je prijedlog koji podržavamo. Ali, znajte i ovo, kada se na kraju svega iskristalizira rješenje, mi ćemo reći svoj stav o njemu. To će se desiti kada bh. institucije kažu svoj stav. Tada želimo čuti i stav Venecijanske komisije. To činimo zato što izričaj institucija BiH znači i naše poštivanje suverenosti ove države, a stav Komisije je odraz da je rješenje u skladu (ili nije) s onim što Sud u Strazburu traži.

Ima i nema roka

Ima li neki rok do kada se to mora desiti?

- I ima i nema roka! Nema ga u smislu da je datum određen. A ima ga ako želite biti u prvom vagonu za proširenje. U tom slučaju, već vam ponestaje vremena. U regionu već vidimo kretanja prema naprijed i čvrsto smatram da BiH pripada tom procesu. I stalno radim na tome. To činim jer sam uvjeren da bi i nama i vama bilo mnogo lakše kada bismo zajedno bili u nekom većem paketu, kada je više država. Isto tako, duboko vjerujem da BiH pripada mjesto u pregovaračkom procesu koji treba početi. Ali, ako želite biti u narednom krugu pregovora, onda morate požuriti.

Suspenzijom 47 miliona eura iz fondova IPA-e, BiH je praktično sankcionirana.

- Ne! Jasno mi je šta govorite, ali ja tako ne vidim situaciju. Tačno je da je iz koverte na kojoj piše „BiH 2013“ izvađeno i nastranu stavljeno 47 miliona eura. Možda se taj novac potroši negdje drugdje u regionu ili svijetu. Ali, u cjelini i iznad svega ovoga, naše opredjeljenje prema BiH i njenim građanima neupitno je. U ovom trenutku provodi se 200 ugovora vrijednih 200 miliona eura. A realizaciju očekuje još projekata vrijednih 174 miliona eura. Sve se to radi, a da do 2013. godine nismo ni stigli u budžetskom smislu. Dakle, nema sankcija. Ono što smo obećali, realiziramo. Kada je u pitanju ona koverta za BiH za ovu godinu, to je čisto poslovna vježba. Komesar za proširenje Štefan File (Fule) ima obavezu da podrži region, koji je u procesu proširenja. Sada, on gleda kako proces teče i adekvatno ga finansijski podržava. Već sam vam naveo koliko novca trenutno investiramo u BiH. Ako tome dodate i ono što zemlje članice EU rade u BiH, onda je to još mnogo više novca i niko ne ulaže toliko u BiH kao mi. Dakle, i tako mi pokazujemo koliko nam je stalo do ove zemlje i njenih građana. Kada je u pitanju tih 47 miliona eura, komesar File kazao je: Dobro, za BiH je definiran put priključenja EU. Tim putem možete se kretati brzinom kojom hoćete. Onda smo u određenom trenutku došli u situaciju da File kaže: Imam i druge države u ovom procesu. One brzo provode svoje programe. Hoću li ja sada čekati da se stvari u nekoj državi počnu razvijati brže, ili ću novac koji imam na raspolaganju preusmjeriti u projekte u drugim državama koji se brže i bolje realiziraju?

Pa, hoće li?

- On ima obavezu i odgovornost i tako se i ponaša. No, nema sankcija. Radi se o čisto biznis odnosima i odlukama kojima se osigurava da se dobije ono što se očekuje od novca koji se ulaže. Vjerovatno će to značiti da se dio ili cijeli iznos od 47 miliona eura potroši negdje drugdje u regionu, a ne u BiH, kako je ranije planirano. No, time mi ne okrećemo leđa ovoj zemlji, ne napuštamo je. To se neće desiti. I još nešto: u ovom momentu ja na raspolaganju imam više novca nego što BiH ima kapaciteta da ga potroši u različite projekte.

Vidjet ćemo u decembru

- Ja sam ovdje zauzet realizacijom 374 miliona eura EU pomoći BiH. Radi se o projektima koje provodimo za periode od prethodne četiri godine. Za 2013. godinu Unija je odredila 87 miliona eura pomoći za BiH. To još nije došlo na red da se troši. Ali, jeste od tih 87, 47 miliona ostavljeno da vidimo šta ćemo s tim novcem. On može biti u cijelosti ili djelimično preusmjeren državama regiona. Vidjet ćemo u decembru šta će institucije EU odlučiti.

Regata-princip

Kada BiH može očekivati naredni krug pregovora o priključenju EU?

- Kad god ste spremni. Mi nemamo pravo govoriti o datumima. To je nešto u čemu je Brisel striktan. Radi se o „regata-principu“. Svaka država putuje svojom brzinom. Nema šlepanja, ili usporavanja sa strane. Srbija dobiva svoj status, Kosovo dobiva Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA). Smatram da BiH mora biti u istom društvu i napredovati svojim tračnicama prema EU.

Ne treniramo strogoću na BiH

Zašto se BiH „maltretira“ s presudom „Sejdić - Finci“, kada Kipar ima gori sistem? I presudu Suda u Strazburu koju ne provodi...

- Netačno! Kipar je proveo presudu Suda. Oni su uradili tačno onako kako je ta institucija tražila. Čak su i neku kaznu platili zbog ranijih odredbi. Vidio sam analizu te nevladine organizacije o kojoj sada pričamo. To je miješanje krušaka i jabuka. Bio je to zanimljiv papir. No, kada je ovo u pitanju, Kipar je proveo svoje obaveze. Kada je BiH u pitanju, problem je u tome što je vaša obaveza da promijenite odredbe koje generiraju diskriminaciju. Za nas je to test sposobnosti da provodite obaveze koje imate, kao zemlja koja se obavezala da će to uraditi. Jednostavno, vi ste se obavezali na nešto i to morate provesti. No, u procesu pristupanja svake zemlje, bilo je uvijek promjena ustava. To je neizbježno. Niko ovdje na BiH ne trenira strogoću. Plus, BiH nije tek na početku puta prema EU. Mi već imamo ugovorene obaveze. Između ostalog, imamo odredbu koju su obje strane potpisale, koja kaže da se moraju provoditi presude Suda u Strazburu.