Počasni doktorat (gradus doctoris honoris causa) Univerziteta u Sarajevu dodijeljen je jučer Slobodanu Braci Dimitrijeviću za izuzetan doprinos razvoju umjetnosti, a posebno zbog kapitalnog značaja njegovog stvaralačkog opusa u historiji bosanskohercegovačke umjetnosti.
Rektor UNSA Rifat Škrijelj kazao je da je jučerašnji susret prilika da se ponovno istakne misija Univerziteta, a to nije samo uvećanje korpusa naučenog znanja i njegovog prenošenja, nego je doprinos općoj dobrobiti društva.
Najveći nivo
- Braco Dimitrijević je zadužio Bosnu i Hercegovinu i svijet, jer je slavu umjetnosti podigao na najveći nivo - podvukao je Škrijelj.
Počasnim doktoratom, dodao je, odaje se priznanje umjetnosti kao ljepšem dijelu čovjekovog stvaranja, onom u kojem nauka ne može da pronikne, ali kojem može čovjekova duša da spozna.
Profesorica UNSA Amila Ramović je ukazala na uticaj koji je Dimitrijević, umjetnik i pionir internacionalne konceptualne umjetnosti, imao na sve u BiH te na umjetničku scenu u širim međunarodnim okvirima.
- Značajan je i zbog toga što u vremenu u kojem je prisutna tendencija relativiziranja pojma vrijednosti, možemo pred sobom prepoznati čovjeka koji je kroz karijeru više od pola stoljeća stvarao i branio najviše humanističe vrijednosti, značaja i dostojanstva ljudskog bića - istakla je Ramović.
Značenje titule
Braco Dimitrijević je u izjavi za medije kroz suze kazao da mu titula počasnog doktora puno znači.
- Znači mi puno, samim tim što je Sarajevo još jednom pokazalo svoju avangardnost i ostaje na tragu toga što je uvijek bilo – rekao je Dimitrijević.
Počašćen je, kaže, time jer ljudi u svojoj sredini teško bivaju priznati, teško dobijaju priznanja.
Pozicija umjetnosti danas nije na zavidnom nivou, ali je izrazio nadu da će za umjetnost doći bolja vremena.
Priznanje počasnog doktora Univerziteta u Sarajevu dodjeljuje se ljudima koji su u kulturi i umjetnosti decenijama bili aktivni.
Slobodan Braco Dimitrijević je jedinstven i historijski najznačajniji eksponent scene bh. likovne umjetnosti u internacionalnom prostoru, u kojem djeluje kao pionir najutjecajnijih tendencija u 20. stoljeću i kao neizostavan sudionik progresivnih umjetničkih tokova proteklih decenija.
U karijeri više od pola stoljeća ostvario je 160 samostalnih izložbi širom svijeta, sudjelovao na tri Documente, pet Venecijanskih bijenala te desetinama tematskih izložbi.
Djela u muzeju
Njegova djela se čuvaju u više od 80 javnih kolekcija, među kojima su Guggenheim Museum, Museum of Modern Art New York, Musée Georges Pompidou Paris, Tate Modern London, Nationalgalerie im Hamburger Bahnhof Berlin, Museum Ludwig Wien i Köln.
Kao pionir internacionalne konceptualne umjetnosti snažno je utjecao na dvije značajne tendencije u umjetničkim diskursu današnjice - kritičke prakse u javnom prostoru i intervencije u muzejskim kolekcijama.