ISPOVIJEST

Kćerka Jasmine Klico koju je ubio kolega s posla: Moju majku ništa više neće vratiti

Ona smatra da je njena majka ubijena iz mržnje i da se to djelo trebalo tako procesuirati

Amra Klico, kćerka ubijene Jasmine Klico. Printscreen

E. A.

28.2.2023

Ubistva žena koje počine muškarci se širom svijeta sve češće procesuiraju kao zločini iz mržnje, ali u Bosni i Hercegovini to još uvijek nije praksa. Prošle godine su u nekoliko gradova BiH održane protestne šetnje zbog niskih kazni za ubice, na kojima je traženo da se uvede novo krivično djelo femicida kako bi se povećale kazne, ali neki stručnjaci smatraju da bi takvo zakonsko rješenje još više otežalo dokazivanje.

Nakon višegodišnjeg uznemiravanja od radnog kolege i desetina prijava institucijama kojim je nastojala udaljiti nasilnika od sebe i porodice, Jasmina Klico nije dobila zaštitu.

Bez zaštite

Nisu je dobile ni njene kćerke koje danas, govoreći o ubistvu svoje majke, nastoje podstaknuti insitucije da drugačije pristupaju žrtvama nasilja i da spriječe ono što se u javnosti sada naziva femicidom.

Za ubistvo Jasmine Klico vatrenim oružjem, nakon desetina prijavljenih prijetnji, počinilac je dobio kaznu od 11 godina zatvora, što njena kćerka Amra Klico smatra uznemirujućim. Ona je pristala za Detektor podijeliti priču jer želi podstaći na veću zaštitu žena u društvu.

- Moju majku ništa više neće vratiti. Što se tiče toga, ništa se ne može promijeniti. Jedino što se može promijeniti je u budućnosti ili sada, ako se trenutno takve stvari dešavaju, da baš ne dođe do toga što desilo mojoj majci - kaže Klico.

Ubistvo iz mržnje

Ona smatra da je njena majka ubijena iz mržnje i da se to djelo trebalo tako procesuirati, jer bi kazna bila i do tri puta veća nego što je to slučaj u donesenoj presudi.

U desetinama gradova BiH prošle godine su organizovani protesti zbog ubistava žena, na kojima je traženo uvođenje novog krivičnog djela u domaće zakonodavstvo. Okupljeni su tražili da se ubistvo žene iz mržnje kažnjava kao femicid.

Jadranka Miličević, direktorica Fondacije “CURE“, jedna je od aktivistica koja se zalaže za uvođenje femicida kao krivičnog djela u zakonu i propisivanje strožije kazne zatvora.

- Tražimo propisivanje femicida kao krivičnog djela u zakonskim aktima. Ako je nasilje vršeno, dugotrajno posebno nasilje nad osobom, i ako je rezultiralo ubistvom, to mora biti femicid. I da se to odmah mora ići, ako je preživio ubica, na maksimalne kazne, da se to više ne bi ponavljalo - kazala je ona.

Ona ostavlja prostor za raspravu stručne javnosti u prilagođavanju definicije, ukoliko dođe do uvođenja femicida, kako bi se slučajevi mogli brzo i efikasno procesuirati, ali i kako bi prevenirali onima koji pomisle da mogu proći s blažom kaznom za takvu vrstu ubistva.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.