Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg održao je konferenciju za medije nakon dvodnevnog sastanka ministara odbrane zemalja članica alijanse koji je održan u Briselu.
Na početku konferencije za medije, Stoltenberg je pojasnio kako saveznici i nakon ovog sastanka ističu da će se podrška Ukrajini nastaviti.
Nastavak podrške Ukrajini
- Ovo uključuje nastavak podrške Ukrajini, jačanje odbrane sa adekvatnim snagama i zaštita naše kritične infrastrukture. Skoro je prošla godina od početka ruske invazije na Ukrajinu, najvećeg sukoba od Drugog svjetskog rata. Ne postoje znakovi da se Rusija sprema za mir. Ukrajinski ministar odbrane jučer je informirao NATO saveznike o situaciji i potrebama Ukrajine u narednom periodu . rekao je Stoltenberg.
Stoltenberg je kratko naglasio i kako su saveznici razgovarali o situaciji u Bosni i Hercegovini, Gruziji i Moldaviji te je poručio kako će se pojačati podrška ovim državama.
U kontekstu rata u Ukrajini, generalni sekretar NATO-a ističe kako postoji velika potrošnja municije što je pitanje o kojem se razgovaralo na dvodnevnom sastanku.
- Osiguravamo podršku Ukrajini da se bori protiv ruske agresije. Ovo istovremeno troši naše zalihe i municiju. Saveznici su se složili da radimo zajedno sa vojnom industrijom da povećamo naše zalihe. Pozdravljam i multinacionalne projekte koji su odobreni danas. To uključuje skladišta za municiju kao i baze za protivzračnu odbranu - pojasnio je Stoltenberg.
Velike potrebe za municijom
Iako se na sve načine pokušava pomoći Ukrajini, Stoltenberg je naglasio kako postoje velike potrebe za municijom.
- Ono što vidimo jeste velika upotreba municije. Saveznici su potpisali ugovore sa vojnim industrijama što znači da se proizvodnja municije povećava. Te stvari se dešavaju, ali moramo nastaviti i pojačati aktivnosti jer postoje velike potrebe. To sada postoje iscrpljujući rat, a to je rat za koji je potrebna logistika - rekao je Stoltenberg.
Na kraju konferencije za medije Stoltenberg je govorio i o procesu članstva Finske i Švedske u NATO. Iako se tvrdi da saveznici nemaju isto mišljenje o ulasku ovih država, generalni sekretar je pojasnio kako je NATO uradio sve što je mogao u kontekstu apliciranja ovih država za članstvo u NATO-u.
- Finska i Švedska su aplicirale zajedno za NATO. Svi saveznici su potpisali dva protokola zajedno. Tokom posjete, apelovao sam na Tursku da ratificira sve dokumente i ta se pozicija nije promijenila. Istovremeno vidimo da postoje različiti pristupi u Turskoj o Finskoj i Švedskoj. To je odluka Turske. Postoje dva dokumenta, protokoli o pristupanju sa Švedskom i Finskom. Odluke koje su trebali donijeti svi saveznici su već potpisane. Ratifikacija ovisi individualno o državama. Kada Turska ratificira sporazum, tad je proces okončan. Isto je sa Mađarskom - zaključio Stoltenberg.
