Predsjednik Bosanske akademije nauka i umjetnosti "Kulin ban" akademik prof. dr. Suad Kurtćehajić smatra da je jedan od koraka koje moraju preduzeti neke od probosanskih političkih opcija u Bosni i Hercegovini pokretanje postupka pred Sudom za ljudska prava u Strazburu u pogledu osporavanja riječi srpska u nazivu manjeg bosanskohercegovačkog entiteta.
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine zabranjen je članom 2. stav 4. svaki oblik diskriminacije: "uživanje prava i sloboda predviđenih ovim članom (misli se na član 2. koji govori ljudskim pravima i temeljnim slobodama) ili u međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I u ovom Ustavu, osigurano je za sve osobe u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja, jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili društveno podrijetlo, vezivanje za neku nacionalnu manjinu, imovina, rođenje ili drugi status".
Unatoč toj ustavnoj odredbi u državi gdje je iskazana puna ravnopravnost svih naroda i njenih građana entitet RS nosi naziv po jednom srpskom narodu što već samo po sebi predstavlja diskriminaciju. Svjedoci smo također brojnih diskriminacija pripadnika nesrpskog naroda od osporavanja bosanskog jezika, nazivanja Bošnjaka muslimanima posebno od strane Predsjednika entiteta RS Milorada Dodika čime se žele Bošnjaci prikazati kao vjerska skupina koja i nema pravo na državu pa nadalje. U tom smislu potrebno je pokrenuti postupak pred Sudom za ljudska prava u Strazburu u kojem je dovoljno da jedan Bošnjak i jedan Hrvat, koji žive na prostoru entiteta RS popraćeni adekvatnim pravnim timom, podnesu tužbeni zahtjev da se u Bosni i Hercegovini ne može zvati entitet ekskluzivno po jednom narodu. Iako bi sva tri imenovana naroda kao i drugi narodi, te građani Bosne i Hercegovine shodno definiciji datoj u preambuli njenog Ustava gdje stoji: Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstuentni narodi (zajedno s ostalima), i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine: trebali biti ravnopravni kako na prostoru Bosne i Hercegovine kao i oba njena entiteta desetine dokaza koje treba priložiti govore u prilog da se prostor entiteta RS smatra ekskluzivno prostorom srpskog naroda.
U tom smislu govori jedna od poslednjih izjava Predsjednika entiteta RS Milorada Dodika, koji se obratio prisutnima na svečanom defileu u Istočnom Sarajevu, povodom neustavnog Dana RS-a jasno podvlačeći da taj prostor pripada Srbima.
- Ovo je RS. Republika mira i slobode, koja nikome ne prijeti i ne želi zlo. Koja je spremna da brani svoju slobodu. U ovoj republici svako je dobrodošao ko je za miran život. Po božijoj pravdi ovaj prostor pripada Srbima koji su se 9. januara 1992. godine organizovali i osnovali svoju RS. Posebno sam ponosan na taj dan i što mogu da svjedočim o republici koja je prošla težak period rata, koju su mnogi omalovažavali, ali nisu uspjeli da je dovedu do nestanka - poručio je.
Ova Dodikova izjava je nastavak potpune diskriminacije nesrpskih naroda koji se godinama provodi na tom entitetu. Imajući u vidu način na koji je djelovao Sud za ljudska prava u Strazburu i presude koje je ovaj sud donio u slučajevima: Sejdić-Finci, Ilijas Pilav, Azra Zornić, Svetozar Pudarić i Samir Šlaki kojima su se nastojale ispraviti konstrukcione greške Ustava Bosne i Hercegovine, jer su pojedine njegove odredbe u koliziji sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i koja ima prioritet nad domaćim zakonima i ima snagu direktne primjene u Bosni iHercegovini, očekivati je pozitivan odgovor na postavljeni tužbeni zahtjev što bi za Bosnu i Hercegovinu bilo jako važno kako bi se mogle inicirati dalje promjene u njenom ustavnopravnom i političkom sistemu.
A sa druge strane ovakve izjave kao i najveću odgovornost za organizaciju neustavnog Dana entiteta RS snosi njen Predsjednik Milorad Dodik i krajnje je vrijeme da se pored pokretanja krivičnog postupka protiv njega oglasi i Visoki predstavnik i suspenduje Dodika iz političkog života Bosne i Hercegovine. Ako je Pedi Ešdaun imao smjelosti da u jednom danu isključi iz političkog života 59 srpskih političara trebao bi Šmit smoći snage da to uradi najvećem kočničaru provedbe Dejtonskog sporazuma i prosperiteta Bosne i Hercegovine Miloradu Dodiku, zaključuje akademik Kurtćehajić.
