Predsjednik RS Milorad Dodik izjavio je u intervjuu Srni da su svi elementi neprikosnoveno na strani RS kada je riječ o imovini, "a to što političko Sarajevo politizuje priču u vezi sa tim je njihov problem".

- Mi ne možemo da prihvatimo, niti da vjerujemo Ustavnom sudu BiH koji donosi političke mjere. Taj sud nema nikakvo ustavno uporište da bi mogao da odlučuje o imovini. Ustavni sud kaže da to pitanje treba da se uredi na nivou BiH, a to bi faktički značilo da imovinu koja bi pripala entitetima oni dobijaju ponovo, iznova od BiH. Međutim, to je pitanje davno riješeno u Dejtonskom mirovnom sporazumu koji je i potvrdio BiH kao zajednicu dva entiteta koji čine procentualno 45:51 posto teritorije. Tih 49 posto je neprikosnoveno imovina koja pripada RS i ne može da bude predmet razmatranja Ustavnog suda, niti donošenja bilo kakvog zakona na nivou BiH. To je definitivno završena priča - naglasio je Dodik.

Dodik je rekao da, s obzirom na to da su u FBiH od početka nezadovoljni tom pričom, međunarodna zajednica preko raznih visokih predstavnika i sudija Ustavnog suda BiH, prije svega stranaca, sa dva domaća Bošnjaka, pokušava to pitanje da gura i aktuelizuje na silu.

- To pokazuje da kao mi sad treba da rješavamo ono što je već riješeno Dejtonom i da ćemo se odreći imovine navodno iz nekog političkog razloga ili straha od te odredbe da se odluke Ustavnog suda moraju poštovati ili izvršavati, a ako odbijemo onda ćemo imati krivični progon. Možete proganjati cijelu RS, ali nećete dobiti imovinu RS - poručio je Dodik, dodavši da sve ovo što se dešava u FBiH u vezi sa ovom temom više je povod da na vidjelo izađu neko unutrašnje nesuglasice sa kojima, kako je naglasio, on nema ništa osim da pojasni temu u vezi sa imovinom.

Odnosi sa Osmorkom

On je dodao da su unutrašnji odnosi u okviru Osmorke njihova stvar, te da se sada fabrikuju neke stvari koje pokušavaju da predstave kao glavne.

- Kakvi će odnosi biti među njima je njihova stvar, mi imamo dogovorene smjernice oko vlasti na nivou BiH i mislim da one nisu ugrožene, a prigovori koje oni imaju u vezi sa nepokretnom imovinom apsolutno ne stoje. Imovina nije ni predmet dogovora, niti smjernica i ne postoji nijedna riječ o tome, jer se nismo mogli ni dogovoriti oko toga, mada nismo ni pregovorali - pojasnio je Dodik.

On je naglasio da RS, u svakom slučaju, ostaje posvećena pitanju imovine i smatra da je to pitanje riješeno u Dejtonskom sporazumu i Ustavu, odnosno odredbama koje govore da samo ono što je izričito dato Ustavom BiH kao pravo BiH pripada BiH, a sve ostalo je na prisilan način kako od visokih predstavnika, tako i Ustavnog suda, otimano RS i stavljeno u kontekst vanustavnih rješenja, bez obzira što oni pokušavaju da se sakriju iza tih autoriteta "kao što je Ustavni sud koji je, prije svega, politički inkvizicijski sud koji nikakve veze nema sa ustavnim pravom".

- To nije sud koji brani ustavni poredak, već ga obezvređuje i to smo mogli da vidimo nekoliko puta - istakao je Dodik.

Predsjednik RS podsjetio je da je imovina pitanje koje je naprasno nametnuo Pedi Ešdaun svojim odlukama, a koje tada priznaju da imovina pripada entitetima.

- On je donio zakon o zabrani raspolaganja dijelom imovine RS, FBiH, Distrikta Brčko čime je jasno predočio da je to imovina koja pripada RS, odnosno FBiH, te da BiH nema imovinu. Tu se pokušalo na politički način, posredstvom odluka visokih predstavnika i sudova, kreirati kontinuitet navodnog rješavanja tog pitanja koje je prethodno već riješeno Dejtonskim sporazumom, a krenulo se ka tome da se ta imovina otme stvarnim vlasnicima ignorišući sve one u Sarajevu koji se pozivaju na jednu odredbu Dejtonskog sporazuma koja kaže da BiH nastavlja svoje međunarodno postojanje što nije sporno. Ona je ostala članica UN i ima vanjskopolitički legitimitet kao zajednička državna zajednica u okviru unutrašnje strukture - pojasnio je Dodik.

Unutrašnja struktura BiH

Kada govore o tome, dodao je Dodik, oni se samo pozivaju na taj međunarodni kontinuitet što nema nikakvog uticaja na ono što jeste unutrašnja struktura BiH, osim u procesu sukcesije sa zemljama bivše Јugoslavije.

- Oni su taj proces oko sukcesije iskoristili da nametnu pitanje imovine BiH. Prema ustavnom rješenju ta imovina iz sukcesije trebalo je da bude raspoređena entitetima ili da se entiteti dogovore kako će upravljati njom na zajedničkom nivou. Međutim, to je iskorišteno da se dodirne druga imovina kojom neprikosnoveno i nesporno raspolažu entiteti. Znači, oni se pozivaju na tu klauzulu o međunarodnom postojanju BiH, ali namjerno izbjegavaju drugu odredbu Ustava koja kaže da će BiH nastaviti da funkcioniše u skladu sa unutrašnjom strukturom u BiH predviđenom Ustavom čija druga odredba jasno kaže da je BiH sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, ali to naravno isključuju i sada orkestrirano čujemo iz Sarajeva kako oni ne daju nešto što pripada navodno BiH. To je politika SDA koja je uspjela da nametne taj narativ i to prihvataju sada navodno reformatori iz nekih drugih političkih partija - istakao je predsjednik RS.

On je ponovio da pitanje imovine nije riješeno samo Ustavom i Dejtonskim sporazumom, već i i odlukama visokih predstavnika.

- Dugo sam u vlasti i znam da smo vodili sličnu bitku u vezi sa privatizacijom državnog kapitala u preduzećima. Tadašnji visoki predstavnik, koji je bio zadužen za tumačenje Dejtonskog sporazuma i koji je imao dovoljno autoriteta za razliku od ovog koji nema nikakvog, isto je tvrdio da privatizacija državne imovine pripada entitetima i prihodi od privatizacije pripadaju entitetima. Tako su i FBiH i RS i Brčko Distrikt proveli privatizaciju preduzeća i to nije bilo ništa sporno, a sada se odjednom otvara problem imovine i nadležnosti za navodno neki priču - rekao je Dodik.

Dogovorene smjernice

Što se tiče stavova Osmorke u vezi sa ovom temom, rekao je Dodik, to je stvar njihovih unutrašnjih odnosa kako su oni koncipirani, ali je činjenica da se sada fabrikuju neke stvari koje se pokušavaju predstaviti kao glavne.

- Mi imamo smjernice dogovorene oko vlasti na nivou BiH i mislim da smjernice nisu ugrožene, a prigovori koje oni imaju u vezi sa nepokretnom imovinom apsolutno ne stoje i imovina nije ni predmet dogovora, niti tih smjernica i ne postoji nijedna riječ o tome jer se naravno nismo mogli dogovoriti oko toga, mada nismo ni pregovarali - rekao je Dodik u intervjuu za Srnu.

Što se tiče RS, rekao je Dodik, očekuje se uskoro stav Vijeća naroda, jer je to proces koji ima pravnu proceduru.

- Nažalost, Bošnjaci će uvijek pokušati da blokiraju u Domu naroda potvrdu odluke Narodne skupštine, ali mi ćemo to da ispoštujemo, sačekat ćemo da se sve završi, ali imovinu kako god i šta god oni pokušavali prezentovati nećemo dati. Kristijan Šmit nema nikakvo ovlaštenje, niti legitimitet da bilo šta radi jer on nije visoki predstavnik. RS neće prihvatiti nijednu njegovu odluku šta god on uradio i šta god donio. Negdje u dubini očekujem da nešto uradi da bi se još jednom pokazalo da mi zaista ne želimo da prihvatamo čovjeka koji nema legitimitet UN i Vijeća sigurnosti- naglasio je Dodik.

O Denisu Šuliću

Sa druge strane, rekao je Dodik, sada se postavlja pitanje zašto RS predlaže Denisa Šulića za ministra u Vijeću ministara, pojasnivši da RS pripadaju četiri mjesta u Vijeću ministara, Bošnjacima tri i Hrvatima tri.

- Bošnjačka strana, odnosno Osmorka, imaju namjeru ili se to predlaže da na jedno od tih mjesta predlože nekoga ko dolazi iz reda ostalih. Zakon o Vijeću ministara jasno kaže da Vijeće ministara čini jednak broj Bošnjaka, Srba i Hrvata i ako oni iz FBiH daju dva Bošnjaka i jednog ostalog to znači da mogu ići dva Srbina i dva Hrvata i zato je prijedlog Šulić da bi se pojačao taj nivo odnosa koji ide na to da se imenuju po tri Bošnjaka, Srbina i Hrvata i jedan ostali. To je nešto što je palo nama u ruke da mi o tome odlučujemo. Ova priča o tome kako će njegov glas prevladati apsolutno je netačna i to je samo politički obračun u FBiH koji ide za tim da destabilizuju tu Osmorku i vrate na scenu SDA.

Onima koji to govore, a posebno Biseri Turković, treba da bude jasno da postoji kolegijum Vijeća ministara koji čine predstavnici tri konstitutivna naroda i svaki od tih članova kolegijuma koji ne želi nešto na dnevnom redu to se neće ni staviti bez obzira što druga dvojica žele. Isto tako, ako glasa na sjednici protiv takve tačke dnevnog reda to se smatra da nema šanse da neko drugi da većinu koja se traži o tome - pojasnio je Dodik, dodavši da su sve priče o Denisu Šuliću samo spekulacije, laži i pokušaji da se njihove političke prepirke prenesu na RS.

Dodik: RS je stabilna

Predsjednik RS poručio je da će institucije i vlast RS u ovoj godini biti usmjereni prije svega na očuvanje socijalne stabilnosti, radnih mjesta, privrednog rasta, pojačane investicije u energetski sektor i infrastrukturne projekte poput izgradnje puteva i bolnica.

Dodik je istakao da globalna kriza nesumnjivo utiče na RS, koja je prošla dosta stabilno kroz prethodnu veoma izazovnu godinu, ali da će nastaviti da prepoznaje trendove i da reaguje mjerama koje će očuvati nivo zaposlenosti koji je sada najveći od postojanja RS.

- Godinama je RS imala gotovo identičan broj penzionera i radnika, a danas imamo oko 60.000 više zaposlenih nego penzionera. O tome govore i povećane uplate u penzioni fond. Gotovo prvi ili drugi put da se dešava, od kada postoji RS, da priliv u penzioni fond premašuje ili je identičan sa obavezama koje ima ovaj fond prema penzionerima. U januaru ćemo povećati penzije za 14-15 posto u zavisnosti od osnovice - istakao je Dodik.

On je poručio da će se RS energično boriti za svaki novi posao i svaku novu mogućnost da ljudima poboljša standard. Dodik vjeruje da RS ima potencijal da i u ovoj godini ostane na istom stepenu makroekonomskih parametara.

Predsjednik RS je najavio da će nakon predstojećih praznika, oko 20. januara, održati sastanak sa Vladom RS da bi razmotrili put kojim će se dalje kretati.

Javne institucije

Kada je riječ o rješavanju pitanja zaposlenosti u institucijama i javnim preduzećima RS, predsjednik RS je rekao da je prvi korak zatražen od odgovornih, da dostave informaciju da li u njihovim službama ima onih koji su na platnim listama, a ne dolaze na posao.

On je naveo da od odgovornih ljudi najčešće dolazi informacija da u njihovim službama navodno nema takvih.

- Kada dođe potpisan akt direktora ili ministra, a utvrdi se da postoji neko od takvih koji podliježu određenim potrebama sankcionisanja, prvi koji će biti sankcionisan je odgovorno lice koje je potpisalo takav dokument. Tako nešto vidimo u "Poštama" i još negdje, tako da mogu očekivati mjere Vlade, i to je vladina politika koju podržavam - istakao je Dodik.

On je dodao da informacije o takvim slučajevima dobijaju od sindikata ili drugih struktura, te da žele to i da provjere.

Kandidatski status BiH

Govoreći o kandidatskom statusu BiH za EU, Dodik je naveo da činjenica da u ovoj zemlji još postoji OHR i strane sudije u Ustavnom sudu BiH baca ljagu na sve to.

- Evropa koja bukvalno krši pravila ponašanja koja je sama usvojila odnosi se upravo na taj sektor da zemlji koja je faktički u protektoratu da kandidatski status. Realno gledano, ne možete biti ni protiv toga, ali to je sve selekcija više za njihovu potrebu i pokazivanje, njihovo dokazivanje napretku ili mala zaostala savjest koju su ugrozili činjenicom da su primili Ukrajinu, Moldaviju i neke druge koji nisu prošli nikakav put prilagođavanja, a BiH su polovinom prošle godine ostavili izvan - konstatovao je Dodik.

On je dodao da je mnogo toga nejasno, te da će se vidjeti kakav je njihov pristup, ali da je kandidatski status i evropski put BiH nemoguć uz visokog predstavnika, kako on navodi "pogotovo lažnog i stranih sudija u Ustavnom sudu BiH".

- Čak i ta ista Evropa koja traži poštivanje 14 principa navela je u tim principima da, ako se hoće kandidatski status, BiH treba da se riješi navodnog visokog predstavnika i stranih sudija Ustavnog suda. Nijedno ni drugo se nije desilo - naglasio je Dodik.

On je ukazao da svijet funkcioniše tako što se velike zemlje, ili one koje misle da jesu, često upliću u poslove malih zemalja, te da je BiH složena državna zajednica, po svemu mala, nesređena, nestabilna i samim tim izaziva pažnju tih navodnih dušebrižnika iz okruženja.

- Mislim da su oni posijali najviše nereda u BiH, da se ostalo pri čvrstom konceptu BiH dejtonski uređene sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda, sa pravima koji iz toga proizilaze, sa BiH koja ima unutrašnju strukturu kakva je predviđena Ustavom, mi bismo do sada i sami mogli da dođemo daleko više od ovog statusa prema EU - rekao je Dodik.

On je ocijenio da su stranci BiH nametnuli teme za unutrašnju borbu, te da u posljednje vrijeme iz Evrope više dolazi problema nego koristi. Dodik je naveo da nije neki optimista u vezi sa kandidatskim statusom, posebno jer se i Evropa sama teško snalazi.