Odliv radne snage iz BiH doveo je do zatvaranja ugostiteljskih objekata. Konobare i kuhare je sve teže naći, a situacija nije bolja ni s vozačima te radnicima u građevinskom sektoru.

Problem bi mogao postati još veći jer se druge zemlje odlučuju da privuku kvalificirane radnike s područja Balkana, pa će tako Slovenija čak promijeniti zakon kako bi ubrzala dolazak radnika iz BiH.

Liberalizaciju mjera koje se odnose na radnike iz inozemstva od 1. marta najavila je i Njemačka.

Ozbiljan pristup

U našoj zemlji se, nažalost, ništa ne radi, ni na zadržavanju radne snage, a ni na ubrzanoj proceduri „uvoza“ stranih radnika.

Iz Udruženja poslodavaca FBiH kažu da BiH trenutno nedostaje 30.000 radnika, i to 20.000 u FBiH i oko 10.000 u entitetu RS.

- Hrvatska je već prešla cifru od 100.000 stranih radnika, a Slovenija ima oko 10.000 zahtjeva mjesečno koje ne stigne ni obraditi. 

Kod nas na dozvolama imate 2.500 radnika i vjerovatno još toliko onih koji rade nacrno. Dovoljno je pogledati taj srazmjer brojeva i vidjeti da se ovome mora vrlo ozbiljno pristupiti - kazao je za „Avaz“ Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.

Niz mjera

Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH, kaže da je neophodno poduzeti niz mjera kako bi se radnici prvenstveno zadržali u BiH.

- U BiH ne vodimo dovoljno računa o ovim pitanjima, sama činjenica da nemamo zakon o radu studenata govori o tome koliko ne razumijemo situaciju. Ne omogućavamo studentima da tri mjeseca svog raspusta provedu radeći u svojoj zemlji, a susjedi i druge zemlje im to dozvoljavaju. Moramo biti svjesni da je to prvi korak kojim se naši mladi ljudi upoznaju sa stranim tržištem, stvaraju konekcije i već su korak ka odlasku - istakao je Nenadić.

Anketirani poslodavci

Od ukupno 1.380 anketiranih poslodavaca, prema navodima iz Federalnog zavoda za zapošljavanje, njih 57,2 posto je iskazalo potrebu za zapošljavanjem novih radnika u 2023. godini. Najveće procijenjene potrebe za novim zapošljavanjem iskazane su za zanimanjima u industriji (31 posto), kao i u uslužnim djelatnostima (31 posto), zatim u trgovini (27 posto) i građevinarstvu (11 posto).