Formula koju smo mi predložili je da se u ovom trenutku dodijeli Bosni i Hercegovini status kandidata kako bi se dao pravi poticaj na put ka Evropskoj Uniji kazao je za BHRT Oliver Varhelji, evropski komesar za proširenje i susjedstvo.

Kazao je kako se iskreno nada da će zemlje članice prihvatiti prijedlog koji je dala Evropska komisija.

- Evropska komisija je dala prijedlog, a o njemu odlučuju članice EU. Mi smo stava da je ključnu u ovom trenutku, i za Bosnu i Hercegovinu i za njen narod, da napravi iskorake na evropskom putu. Upravo iz tog razloga, nakon jedne pažljive analize, nakon razgovora sa svim predstavnicima u zemlji, EK je utvrdila određene prioritete koje mi smatramo ključnim za reformsku agendu. To je nešto što mi vidimo. Ja se iskreno nadam da će naše zemlje članice prihvatiti prijedlog koji je EK dala. To je ovisno i o vijestima koje dolaze iz zemlje. Naime ja se nadam da će ova jedinstvena prilka, ova jedinstvena ponuda koja je data građanima Bosne i Hercegovine pokrenuti pozitivne pomake i pozitivnu agendu u BiH. U tim okolnostima je puno lakše uvjeriti naše zemlje članice - rekao je Varhelji.

Očekuje dobre vijesti

Varhelji je kazao kako nakon današnjih sastanaka, iz Sarajeva očekuje dobre vijesti.

- Naime prema mom nekom shvatanju vrlo brzo će se usaglasiti i koalicija i novi saziv vlasti. To je nešto što nismo imali priliku vidjeti proteklih godina. Ja sam naglašavao da je to samo početak procesa. Takve vijesti će naići na pozitivan prijem u EU, i to su vijesti koje željno isčekujemo iz BiH. Očekujemo vijesti da se nakon izbora vrlo brzo formiraju institucije, i ne samo formiranje nego i dinamika rada, i onda će se veoma brzo relizirati i evropska agenda - istakao je Varhelji.

Naglasio je da je prije odluke Evropskog vijeća, 15. decembra, važan i sastanak u Tirani.

- Naredne sedmice je samit u Tirani. Imamo prvi put takav samit između EU i naših partnera na Zapadnom Balkanu u samom regionu. Ja se nadam da je to model koji će se i u budućnosti primjenjivati. Očekujemo da će i članovi novog Predsjedništva BiH predstavljati Bosnu i Hercegovinu u Tirani. Očekujemo dobre vijesti. Prava odluka se očekuje 15.decembra. nadamo se da će Evropsko vijeće donijeti pozitivnu odluku, do tada ima puno posla, a samit u Tirani je izuzetno važan skup da kandidatski status postane realnost - poručio je.

Slažem se sa odlukama visokog predstavnika ako su svrsishodne

Evropski komesar je komentarisao i posljednju odluku visokog predstavnika o izbornom zakonu i izmjenama ustava.

- Takve izmjene su dugo isčekivane. Mi smo sa svoje strane radili da takve izmjene dođu od strane domaćih vlasti i aktera i to se nije desilo. Postoji mogućnost da ove izmjene budu okidač da konačno vidimo formiranje vlasti u FBiH, usvajanje budžeta, tako da je moguće da odluka visokog predstavnika bila okidač za pozitivna dešavanja. Ako to zaista bude tako onda moramo pozdraviti odluku visokog predstavnika. Svjestan sam cijele te prirode i korištenja bonskih odluka. One se ne trebaju redovno korisititi ali ako ide u korist cijele zemlje onda je svrsishodno - istakao je.

Komesar Varhelji odbacio je tvrdnje da su, umjesto institucija države Bosne i Hercegovine, partneri EU u BiH lideri HDZ-a i SNSD-a Dragan Čović i Milorad Dodik i naglasio da se sa svima treba razgovarati.

- Ja bih rado da porazgovaram sa ljudima koji su takvog stava i takvog mišljenja pogotovo što sam prije ovih sastanaka imao priliku da se sastanem sa Izetbegovićem, sa predstavnicima Trojke, i ja kontinuirano radim i sarađujem sa svim političkim liderima u BiH. I mi radimo kontinuirano svi. Da li se radi u putu ka EU, izbornom zakonu ili nečem drugom, mi radimo sa svima. Nadam se da možemo okrenuti novi list u našim odnosima, kako je jučer kazala predsjedavajuća predsjedništva BiH, da se fokusiramo na ono što je urađeno. Mislim da Bosna i Hercegovina nema više vremena za gubljene i svi moramo raditi za BIH u ovoj zemlji - rekao je.

Zapadni Balkan kao nova ulazna tačka energenata u Evropu

Mislim da je jasno da smo u ovome svi zajedno, kazao je varhelji govoreći o globalnoj energetskoj krizi.

- Ako je EU u energetskoj krizi onda je i Zapadni Balkan i obrnuto. Međusobno smo povezani i ovisni jedni o drugima i zato smo radili na osmišljavanju paketa pomoći, koji je dodatni paket iz energetike. Idemo sa dodatnim sredstvima. Tvore ga tri komponente. Prvo rješava hitne potrebe za predstojeću zimu. Želja je da pomognemo i pokrijemo povišene troškove nergenata kroz pomoć ugroženima i malim i srednjim preduzećima. Vidim da će BiH početkom naredne godine dobiti 70 miliona eura budžetske podrške, i vlade bi trebale ravnomjerno po kategorijama stanovništva raspodijeliti kako bi se pomoglo najugroženijem stanovništvu - ocijenio je.

Sada nam ostaju strukturni problemi - sigurnost snadbijevanja i dostupnost energentima, nagalasio je komesar.

- Zapadni Balkan treba biti nova ulazna tačka za Evropu, za izvoz energenata u Evropu. Da stvorimo temelje, ideja je da EU izgradi još jedan dodatni energetski terminal na Zapadnom Balkanu kmoji će osigurati dodatno snadbijevanje gasom za Blakan i dalje za Evropu. Da izgradimo zelene konekcije. Brojni drugi planovi su tu. Mi moramo imati konsolidaciju mreže na Balkanu - mišljenja je Varhelji.

BiH kao veliki potencijal obnovljive energije

Varhelji je kazao da EU ubrzava investicije, a BiH ima ogromne potencijale za obnovljivu energiju., te da žele povećati male i srednjoročne projekte u cilju povećanja enrgetske efikasnosti.

- Želimo dugoročno ulagati u velike projekte za obnovljivu energiju. Svi ovi projekti će osigurati još oko dvije i po milijarde eura investicija pored veće postojećeg ekonomskog investicionog plana za Zapadni Balkan - rekao je Varhelji.

Komentarisao je i porast brojki migranata, te je naglasio kako je cijela ruta Zapadnog Balkana predmet zabrinutosti jer se približava brojkama koju smo imali 2016.godina.

- BiH je iznimka jer protekle dvije godine je BiH uradila dobar posao, i ministar Cikotić posebno, Ostvareni su rezultati po najzahtjevnijim i ključnim eleemntima nove politike i strategije za migracije. Jačanje granica, primjenu kompletne procedure za azil, i borba protiv krijumčara i organizovanih kriminalnih grupa. Oni najviše profitiraju i zloupotrabljavaju ljude - poručio je Varhelji.

Naglašeno je kako su sredstva za borbu protiv krijumčarenja povećanja.

- Sa svom novom opremom, dronovima, noćnim kamerama i dronovima osnažili smo zaštitu granica. To nije kraj aktivnosti i mi moramo nastaviti raditi na tome. Nova finasijska podrška od 40 miliona eura za borbu protiv organizovanih kriminalnih grupa i krijumčara, 30 miliona za svrhe zaštite granica i po prvi put jedan dio prihvatnog centra Lipa će biti zatvorenog tipa gdje će tražitelji azila čekati konačnu odluku o azilu ili povratku u matičnu zemlju. To je model koji želimo i drugdje primijeniti na Zapadnom Balkanu. Treba nam da BiH nastavi raditi ovaj posao i udvostruči napore - zaključio je Varhelji.