Inflacija u eurozoni u oktobru je iznosila 10,7 posto, objavio je evropski statistički ured Eurostat.
Inflacija je u septembru iznosila 9,9 posto i nikad nije bila ovolikih razmjera od osnivanja Evropske monetarne unije i uvođenja eura.
STRUČNJACI
Očekuje se poskupljenje energetskih proizvoda
Čavalić: Skuplja uvozna komponenta. Društvene mreže / Ilustracija
Inflacija u eurozoni u oktobru je iznosila 10,7 posto, objavio je evropski statistički ured Eurostat.
Inflacija je u septembru iznosila 9,9 posto i nikad nije bila ovolikih razmjera od osnivanja Evropske monetarne unije i uvođenja eura.
Visina inflacije u EU ima utjecaja i na našu državu, objašnjava za „Avaz“ ekonomski analitičar Admir Čavalić, posebno uzimajući u obzir činjenicu da BiH najveći obim vanjskotrgovinske razmjene ima u zemljama članicama EU.
- Bilo kakav ekonomski, tržišni inflatorni poremećaj u zemljama članicama EU ima nužno posljedice po BiH. Naša inflacija, od početka do danas, jeste uvezena inflacija, znači da to uvjetuje i poslovanje domaćih kompanija, odnosno stepen inflacije u našoj zemlji. S jedne strane, dosta naših kompanija radi s tim tržištima i bilo kakvi problemi uvjetuju da se slabi privredni potencijal naših izvoznika. S druge strane, dosta proizvoda dobivamo upravo iz zemalja članica EU, što znači da povećanje cijena istih podrazumijeva da je naša uvozna komponenta dosta skuplja, što pravi probleme domaćem tržištu i dalje održava ovu tekuću inflaciju - kaže Čavalić.
Iako možemo reći da u BiH imamo generacijsku inflaciju u proteklih 20-30 godina, do pojave hiperinflacije neće doći.
Kada je riječ o poskupljenjima, rast cijena u narednom periodu neminovan je, a energetska kriza nam je pred vratima.
- Očekuju se poskupljenje energetskih proizvoda, kao i energetska kriza. Imat ćemo više potrebe za trošenjem energije u svrhu zagrijavanja - smatra Čavalić.
Krajnje je vrijeme da država pruži adekvatan odgovor na krize s kojima se građani sve manje mogu izboriti. Pitali smo Čavalića kakav bi trebao biti naredni potez vlasti i šta je država dužna učiniti u ovom periodu ekonomske krize.
- Potrebno je uraditi jednu vrlo konkretnu stvar, smanjiti određene fiskalne i parafiskalne namete, privremeno ili trajno. Zbog toga je i predloženo da se ukinu akcize na naftu i naftne derivate ili neki drugi nameti koji dodatno opterećuju finalni proizvod - zaključuje Čavalić.