Svakih narednih izbora CIK BiH ima sve manje mogućnosti da spriječi ogromne malverzacije uoči i tokom glasanja, ali i tokom brojanja glasova.
Ovo je za "Avaz" izjavio profesor Filozofskog fakulteta UNSA, prof. dr Salih Fočo.
RAZGOVOR
Ključni problem je što se nijedan politički lider nije ponašao državnički, što se nije profilirao, pa imamo sitne političke poene i interese koji trenutno privuku pažnju javnosti , rekao je Fočo
Fočo: Ovi izbori su i održani bez dovoljno političke volje tri nacionalne stranke. AVAZ
Svakih narednih izbora CIK BiH ima sve manje mogućnosti da spriječi ogromne malverzacije uoči i tokom glasanja, ali i tokom brojanja glasova.
Ovo je za "Avaz" izjavio profesor Filozofskog fakulteta UNSA, prof. dr Salih Fočo.
On pojašnjava da su nacionalne – nacionalističke stranke u BiH ovladale svim načinima kako da na napošten način dođu do vlasti, te da je uobičajena praksa i zaoštravanje nacionalne netrpeljivosti do ivice sukoba, pa u ukupnom zbiru straha i krađa dobijemo rezultate glasanja za nacionalni identitet, a ne za politički program ili stranku.
- Ovi izbori su i održani bez dovoljno političke volje tri nacionalne stranke, jer one više ne žele ni putem izbora da zadobijaju legitimitet, pošto su sebi u proteklih 20 godina priskrbili identitet da predstavljaju narode a ne stranke ili svoje birače. Zbog toga im izbori više nisu ni atraktivni. U taj šablon se na neki način uklopila i politika međunarodne zajednice, jer u njihovoj percepciji putem izbora se ostvaruje volja birača a u suštini to nije tako. To je nacionalni plebiscit – ističe Fočo.
Dodaje da su izborne manipulacije kulminirale pri izboru predsjednika RS, ali je kršenje pravila prisutno i na drugim nivoima vlasti. CIK BiH je svojom odlukom destabilizirala obrazac koji je do sada, kroz izbore, bio nametnut i BiH sada ulazi u krizu bez obzira na rezultate ponovnog brojanja glasova za predsjednika RS.
- Ta kriza je istovremeno i šansa da se konačno raskine sa stereotipom da su izbori nacionalni plebiscit, već da oni trebaju biti osnov za biranje nove vlasti, njenu odgovornost i smjenjivost. Ohrabruje što politički moćnici, koji su ovladali ne samo tehnologijom vlasti već i svim društvenim dobrima, nemaju instrumente sile, ne mogu je upotrijebiti jer je ovdje prisutna međunarodna zajednica. Ipak, idemo u političku krizu i doći će do nemogućnosti konstituisanja vlasti na nekim nivoima – kaže Fočo, te dodaje da je CIK BiH ušla u proces iz kojeg više ne može nazad.
- Ako se ustanove ozbiljne malverzacije i kršenje izbornog zakona u izborima za predsjednika RS, takav potez će morati povući i za druge nivoe vlasti. Neće moći nazad, a zavisi od ozbiljnih prigovora i argumenata s kojima raspolažu političke stranke u entitetima. U ovom procesu CIK BiH, a time i međunarodnoj zajednici, potrebna je ozbiljna argumentacija za kršenje izbornog procesa – naglašava Fočo.
Fočo je komentirao i odluku člana Predsjedništva BiH Željka Komšića da Ustavnom sudu BiH uputi apelaciju kojom nastoji osporiti izmjene Izbornog zakona i Ustava FBiH nametnute od strane visokog predstavnika.
- Očito je ovaj potez indikator da mi imamo puno političara, ali nemamo državnika. Ključni problem je što se nijedan politički lider nije ponašao državnički, što se nije profilirao, pa imamo sitne političke poene i interese koji trenutno privuku pažnju javnosti – kaže Fočo.
Dodaje da je Šmit imao odlučnosti i hrabrosti da donese značajnu odluku, bez obzira na sve njene mane.
- Iskazanu volju visokog predstavnika i međunarodne zajednice da temeljitije i brže uredi odnose u BiH ne bi trebalo osporavati, pogotovo od onih koji imaju legalitet da predstavljaju državu. U suprotnom, postavlja se pitanje šta su oni uradili za dva ili četiri mandata. Faktički, mi smo na stanju iz 1996. godine a u demokratskim procesima smo pali niže od onih koji su nošeni elanom 1996. i 1997. godine – ističe profesor Salih Fočo.
VREMENSKA PROGNOZA
ODRŽAN ŽRIJEB U NIONU