Na izborima 2018. godine, sa 25 posto glasova, SDA je ostvarila uvjerljivu pobjedu u Kantonu Sarajevo.
Ipak, čak deset mandata u Skupštini KS tada im nije pomoglo, jer se šest stranaka ujedinilo i napravilo novu Vladu Kantona Sarajevo zaobilazeći SDA. Vlada šestorke nije bila dugog trajanja, s obzirom na to da su SBB i Komšićev DF u međuvremenu odlučili promijeniti stranu i sa SDA formirati novu vladu koja, međutim, također nije bila dugog vijeka. Prebjezi iz vladajuće koalicije omogućili su da stranke trojke dođu do nove većine. SBB je nedugo potom uvidio svoju grešku i napustio svoju koaliciju sa SDA, najprije na državnom nivou, no Željko Komšić ostao je vjeran ovoj stranci do kraja.
Ne samo da je savez na državnom nivou izdržao do kraja nego se Komšićevi ljudi nisu libili javno braniti i afere u koje je bila umiješana SDA, istovremeno gađajući otrovnim strelicama Vladu KS i opoziciju.
Ovo je Komšića učinilo krajnje omraženim kod građanski orijentiranih intelektualaca i medija, ali ne i građana koji su na izborima 2. oktobra Komšiću i njegovoj stranci dali ogromno povjerenje, učinivši ih četvrtom najjačom strankom u FBiH.
Historija kao da je Komšiću odlučila ponuditi drugu šansu za iskupljenje. SDA u Kantonu Sarajevo više ne može na vlast. Ali situacija u FBiH vrlo je slična onoj u Kantonu Sarajevo iz 2018. godine. SDA je najjača s oko 25 posto glasova, što u Parlamentu FBiH, prema trenutnim procjenama, garantira 27 mandata. Stranke okupljene oko HNS-a imaju 16, SDP 14, DF 12, Narod i pravda sedam, a Naša stranka i NES po pet mandata.
Matematika jasno pokazuje da bi HDZ, stranke koje su podržale Denisa Bećirovića te DF lako mogli uspostaviti novu većinu u FBiH, za koju je potrebno 50 zastupnika. No, također, novu većinu bi vrlo lako mogli uspostaviti i SDA, DF i HDZ. Rasplet će uveliko zavisiti od toga koga će DF, ali i HDZ željeti za partnera. No, čak i kad bi, kojim slučajem, HDZ insistirao na SDA, DF bi odbijanjem učešća u takvom aranžmanu mogao u startu spriječiti formiranje takve većine.
Komšić i DF, koji su svoju predizbornu platformu gradili na ideji o borbi za građansku državu, sada su u prilici svoje principe pokazati u praksi i formirati građansku većinu u FBiH te dokazati da nisu u zavisnom položaju prema Bakiru Izetbegoviću i SDA, kako su ih mnogi optuživali.
Ako je koaliciju sa SDA nakon izbora 2018. i mogao pravdati potrebom da Dodika natjera na ANP i „spasi državu“, nakon ovih izbora teško da može naći slično opravdanje.
Budućnost države BiH mogla bi zavisiti od njegove odluke.
Teoretski, postoji mogućnost da se nova većina u FBiH formira čak i bez SDA i DF-a, okupljanjem HNS-a, stranaka trojke, NES-a i još niza manjih stranaka koje su došle do mandata u Parlamentu FBiH.
Ipak, s obzirom na to da bi to predstavljalo krhku većinu koja bi malim strankama dala nesrazmjerno veliku moć, za demokratiju u našoj zemlji bilo bi daleko korisnije kada bi se tu našao i DF.
