Čini se da bi u oktobru ove godine, prvi put u historiji, Bosna i Hercegovina mogla imati poštene i transparentne izbore.
U svom posljednjem intervjuu, visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) kazao je da će se svi oni koji na bilo koji način pokušaju ometati održavanje izbora suočiti s rigoroznim kaznama.
Šmit je otišao i korak dalje pa je jasno upozorio kako izborne prevare i prisile nisu samo krivične radnje nego se mogu smatrati i antidejtonskim djelovanjem koje se neće tolerirati, drugim riječima, smatrat će se djelima protiv ustavnog poretka BiH.
Podsjetimo da je Šmit tokom ljeta nametnuo izmjene Izbornog zakona koje osiguravaju finansiranje i transparentnost oktobarskih izbora te uvode daleko strožije kazne u slučaju kršenja Izbornog zakona ili izbornih prevara.
Ova najava, iako se na prvu možda i nije činila toliko epohalnom, zapravo može biti krucijalna odluka za budućnost BiH.
Naime, ne bi bilo nimalo pretjerano zaključiti da su krađe na izborima možda i krucijalno odredile neke događaje u historiji BiH. Krenimo od 2010. Tada je Bakir Izetbegović završio ispred Fahrudina Radončića sa samo 20.000 glasova prednosti (162 naspram 142 hiljade glasova), uz zabilježene brojne nepravilnosti i krađu glasova. Da je tada Radončić postao član Predsjedništva umjesto Izetbegovića, koji je u tom trenutku još bio drugi čovjek stranke, iza Tihića, pitanje je bi li Izetbegović bez te izborne pobjede ikad postao „prvi u Bošnjaka“.
U vezi s tim, pitanje je i da li bismo u prethodnih deset godina svjedočili egzodusu mladih iz BiH, Fadilu, aferama „Respiratori“, „Asim“ i mnogim drugim, Sebijinoj bahatosti, podaničkoj politici prema Erdoanu (Erdogan) i nikad gorem položaju na Zapadu.
Još jedan upečatljiv primjer su izbori 2018., kada je Šefik Džaferović sa samo 17 glasova više završio ispred Denisa Bećirovića, što je opet bila posljedica, kako stranke opozicije do danas tvrde, brutalne krađe.
A koliko je tu tek vlastodržaca na nižim funkcijama, namještenih pozicija i promijenjenih ishoda koji mogu zahvaliti izbornom inžinjeringu i krađi.
Da je demokratski proces u BiH uveliko bio talac krađe i manipulacije te da stvarna demokratska volja u više navrata nije ispoštovana, očito je jasno i međunarodnoj zajednici.
Najava Šmita da će prevarama i izbornim krađama stati ukraj mogla bi značiti jedno novo poglavlje koje će uslijediti nakon oktobarskih izbora. Poglavlje ka boljoj Bosni i Hercegovini. Novost je da su se konačno uključili Tužilaštvo i SIPA. Svaki vid pokušaja prevare bit će na licu mjesta sankcioniran. Dežurat će i kantonalni policajci na skoro svim izbornim mjestima.
Osim rigoroznih sankcija za pokušaj izbornih krađa i prevara, Šmit je, također, najavio da neće dozvoliti ni blokadu uspostave vlasti nakon oktobarskih izbora.
Time je indirektno naglasio da u Federaciji više neće biti mogući scenariji da vlada ostane pune četiri godine u tehničkom mandatu, kao što je bio slučaj u proteklom periodu.
