Danas je u Sarajevu održana sjednica Glavnog odbora Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) na kojoj je usvojen slogan s kojim će se stranka predstaviti na predstojećim Općim izborima zakazanim za 2. oktobar ove godine.
"Zajedno ZA jedno" – nije samo slogan, kako je pojasnio predsjednik stranke Semir Efendić, to je cilj.
Ovo tijelo usvojilo je i politički program koji će Stranka za BiH ponuditi kroz svoj rad Bosancima i Hercegovcima. Izborni program sadrži pet poluga promjena, a fokus je stavljen na stvarne potrebe građana i one projekte koji će doprinijeti boljem životu ljudi u ovoj zemlji.
Programsku okosnicu Stranke za BiH čine: proizvodnja vlastite hrane i energije, unapređenje turizma, razvoj industrije i razvoj komunikacija.
Kada je riječ o hrani, u programu je navedeno da BiH ima vlastite kapacitete za potpuno osiguranje potreba stanovništva, zbog čega je neophodno pokrenuti i osigurati vlastitu proizvodnju: pšenice, kukuruza i ostalih žitarica, mesa i mesnih proizvoda, mlijeka i mliječnih proizvoda, ulja, šećera i soli.
- U svrhu postizanja ciljeva energetski projekti od značaja su modernizacija Termoelektrana Tuzla i Kakanj, reorganizacija Elektroprivrede BiH kroz formiranje proizvodnih cjelina, izgradnja novih hidroelektrana na rijekama visokog hidropotencijala, realizacija projekta “Integralno korištenje i upravljanje hidro-turističkim potencijalima rijeke Bosne, te izgradnja vjetroparkova i solarnih elektrana. Dio programa je i razvoj komunikacija, dovršetak izgradnje autoputa na koridoru Vc, modernizacija i izgradnja željezničke pruge, proširenje kapaciteta i modernizacija aerodroma Sarajevo i Tuzla, izgradnja aerodroma Bihać i Visoko - saopćili su iz SBiH.
Na sjednici Glavnog odbora usvojen je tekst tužbe koju će Stranka Za BiH, u ime građana BiH podnijeti protiv Evropske unije, Republike Hrvatske, i Ureda Visokog predstavnika Kristijana Šmita. Tužda će biti upućena Evropskom sudu pravde.
U obrazloženju se između ostalog, navodi da je u periodu 2020.-2022., Republika Hrvatska vršila kontinuiranu političku i diplomatsku kampanju, kako bi nametnula izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i time izmijenila njenu ustavnu strukturu.
“U skladu sa Članom V, paragraf 1, u Aneksu 4 Sporazuma, članovi Predsjedništva BiH će biti direktno izabrani u oba entiteta. Ova odredba potvrđuje da su entiteti, a ne ‘konstituentni narodi’, osnovne jedinice za izbor članova Predsjedništva. Stoga, ‘legitimno predstavljanje’ u ime ‘konstitutivnih naroda’, kao što to traži Republika Hrvatska, jeste potpuno lažna teza koja ide protiv duha ovog Ustava”, stoji u tužbi.
Kada je riječ o Visokom predstavniku u BiH Šmitu iz SBiH ističu da je počinio prekršaj u najavi.
- Visoki predstavnik nema mandat da unosi izmjene u ustavnu strukturu Bosne i Hercegovine uvodeći cenzus od 3% u izborni proces, time isključujući iz ovog procesa sve članove drugih etničkih grupa i sve građane koji svoj identitet artikuliraju u ne-etničkim terminima, lišavajući ih time njihovih temeljnih ljudskih prava, kao što je to definirano u aneksu 3 i Aneksu 4 Sporazuma - dio je iz tužbe.
Po implikaciji, Evropska unija snosi odgovornost za kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i međunarodnog prava od strane jedne od njenih članica, Republike Hrvatske.
S obzirom na hitnost situacije i predstojeće izbore u oktobru 2022. godine, Stranka za BiH od Evropskog suda pravde traži da proglasi sljedeće Privremene mjere zaštite :
- Da Republika Hrvatska i njeni zvaničnici obustave sve mjere kojima bi nametnuli Izborni zakon u BiH kao suverenoj i nezavisnoj državi i članici Ujedinjenih nacija.
- Da visoki predstavnik, Kristijan Šmit, obustavi sve mjere kojima bi nametnuo Izborni zakon u BiH kao suverenoj i nezavisnoj državi i članici Ujedinjenih nacija.
- Da Evropska unija obustavi sve mjere da promovira i nametne Izborni zakon u BiH kao suverenoj i nezavisnoj državi i članici Ujedinjenih nacija, direktno i indirektno, putem svog agenta, Ureda Visokog predstavnika, Kristijana Šmita (Christian Schmidt).
Na sjednici Glavnog odbora SBiH predstavili su se svi nosioci lista za državni i federalni parlament, te skupštinu Kantona Sarajevo.
