Na današnji dan prije 30 godina agresor je zapalio Vijećnicu, simbol Sarajeva i ideje Bosne i bosanskog duha, kako bi uništio kolektivno pamćenje bosanskohercegovačkih građana.

U noći s 25. na 26. avgust 1992., zapaljena je jedna od najljepših građevina iz austrougarskog perioda u BiH. U požaru je izgorjelo 80 posto bibliotečnog fonda, odnosno dva miliona knjiga, časopisa, kao i rukopisi neprocjenjive vrijednosti koji svjedoče o historiji Bosne i Hercegovine.

Povrijeđene kolege

Jednog od najtužnijih dana u historiji BiH, ali i apokaliptičnih scena prisjetio se i vatrogasac Kemal Cacan, koji je odrastao u blizini ove građevine. Kada je počela gorjeti Vijećnica, bio je jedan od onih koji su dali sve od sebe kako bi ugasili vatru i spasili ono što se moglo spasiti.

- Kada smo došli, Vijećnica je već bila u plamenu, ispucala je bila konstrukcija usljed intenzivnog granatiranja. U prvom momentu došlo je Dobrovoljno vatrogasno društvo Vratnik, oni su već odradili dosta posla, ali, s obzirom na to da je nedostajalo i vode i ljudi, zvali su i nas. Nedostatak vode nas je sprečavao da gasimo vatru onako kako bismo trebali. Bilo je povrijeđenih kolega, koji su pokušavali spasiti knjige kada se počela urušavati Vijećnica - naveo je Cacan za „Avaz“.

U gašenju je učestvovao i Omer Šetić, koji je rekao da je to bio jedan od najemotivnijih trenutaka za mnoge koji su svjedočili tim apokaliptičkim scenama.

- Tog dana, granatiranje Sarajeva nije prestajalo. Veliki broj vatrogasnih ekipa bio je raspoređen na različitim lokacijama po gradu, tako da je samo jedno vatrogasno vozilo poslano kod Vijećnice. Kada smo došli do Vijećnice, vidjeli smo požar na vrhu, ispod kupole. Zapaljen je taj dio, a onda je popucalo staklo na kupoli, počela se kriviti i željezna konstrukcija, dijelovi zidova su se počeli obrušavati. Da je bilo dovoljno vatrogasnih ekipa, požar bi se uspio lokalizirati - kazao je Šetić.

U požaru je izgorio veliki fond knjiga neprocjenjive vrijednosti za historiju Bosne i Hercegovine. Kako Šetić ističe, dok je agresor gađao s brda, oni su nastojali spasiti što veći broj knjiga.

- Požar je na mene ostavio snažan, emotivan utisak, jer sam u to vrijeme bio student i veliki dio vremena sam provodio u Vijećnici. Dodatno me zaboljelo jer je izgorjelo više od dva miliona dokumenata i neprocjenjivih rukopisa. Dok su vozila išla na nadopunu vode, mi smo iznosili knjige na stražnje izlaze - prisjetio se Šetić.

Nakon što je obnovljena i ponovo zasjala, Vijećnica sada predstavlja simbol prkosa i borbe Sarajeva za vrijeme najduže opsade jednog grada u historiji.

Najave događaja

Kao podsjećanje na to da je izgorjelo više od dva miliona knjiga, kao sinonim kulturocida i bibliocida, danas će u Vijećnici, od 11 do 14 sati, program upriličiti Nacionalna i univerzitetska biblioteka u BiH.

Ulaz u Vijećnicu je slobodan danas i sutra od 9 do 17 sati, kada će posjetioci, osim stalnih postavki, u svečanom salonu moći pogledati izložbu Rudolfa cur Lipea (Zur Lippe) „Ponovo rođena - Vijećnica renata“, a na galeriji iznad aule izložbu fotografija Almina Zrne „Edo Murtić - Gdje su riječi nedostatne“.

Koncert savremene i umjetničke muzike „No Borders Orchestra“ bit će održan sutra.